PRESUDA BANKAMA ZA ŠVICARCE PRESUDA JE I HNB-u Sud otvorio i pitanje kamata i kredita u eurima

U vjerojatno najiščekivanijem finišu prve etape sudskog procesa u Hrvatskoj, sud je jučer presudio da su bankari zli, regulatori korumpirani, zakoni traljavi, a građani glupi. Slučaj franak ulazi u anale kao senzacionalna pravnička tržnica. Što se dakle stvarno dogodilo.

Presuda je naoko jednostavna i pravedna: bankama je, s obzirom na to da su po mišljenju suda valutnu klauzulu iskoristile mimo zakonom propisane svrhe, naloženo da glavnice kredita vezanih uz švicarski franak moraju preračunati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu. Nakon što banke provedu sudsku odluku, korisnici kredita mogu zatražiti povrat preplaćenog novca u posebnim pojedinačnim postupcima. Sa stajališta udruga Franak i Potrošač pravda je zadovoljena. Što je, međutim, sa svima ostalima? Otvoren je niz pitanja na koja jučerašnja presuda ne nudi odgovor.

Prvo pitanje: ako valutna klauzula više neće vrijediti za kredite u švicarcima, zašto bi vrijedila za kredite u euru? Može li sudska odluka biti diskriminirajuća samo prema jednoj stranoj valuti?

‘PRESUDA BANKAMA NARUŠAVA PRAVNU SIGURNOST U HRVATSKOJ’ Ekonomisti i analitičari zabrinuti zbog odluke suda o švicarskim francima

Dalje, ako će se kamate za švicarac morati fiksirati na stopi ponuđenoj u ugovoru, što je s danas također promjenjivim kamatama na kredite u euru? Kada se jednom, nakon konverzije, građani odluče tužbom zatražiti povrat preplaćenog novca od banaka, mogu li to učiniti samo oni koji su podizali kredite u švicarcu ili povrat razlike mogu zatražiti i ostali? Mogu li banke tužiti i oni koji su do danas već otplatili kredite, ali ih smatraju preskupima? A ako zatraže svi, može li to bankarski sustav podnijeti?

Treće, vjerojatno najvažnije: suprotstavivši se presudom legalno sklopljenim ugovorima banaka s njihovim klijentima, sud preskače dosadašnje odluke Hrvatske narodne banke i postavlja se umjesto nje kao aktivan sudionik i regulator u bankarskoj tržišnoj utakmici.

Postane li jučerašnja presuda pravomoćna, to će ujedno biti i presuda nezavisnom HNB-u, a onda nezbježno i početak dugog sudskog procesa protiv HNB-ova tima koji je ponašanje banaka smatrao “rizičnim, ali dopuštenim”. Tima koji je godinama smatran najstručnijim u državi i koji je omogućio da hrvatski bankarski sustav unatoč krizi ostane stabilan, polozi klijenata zaštićeni, a krediti unatoč relativno visokoj kamati dostupni i najširem sloju građana.

Bankarima se na dušu zapravo može staviti upravo taj premalo selektivan odnos prema klijentima. Krediti u švicarcu bili su namijenjeni prije svega manje kreditno sposobnom krugu građana i tvrtki. Odobreni su im zbog tadašnje za švicarac niske kamate na međunarodnom financijskom tržištu. Kada je tečaj franka porastao, zbog rizika je porasla i kamata. Jesu li banke mogle s klijentima podijeliti trošak tog rizika? Vjerojatno jesu, ali ne postoji zakon koji ih na to obavezuje.

Jučerašnja presuda u sebi nosi još jedan opasan presedan - ona unaprijed pretpostavlja žalbu i postavlja se kao najniža početna točka za neko buduće cjenkanje. Postavljajući se otvoreno na stranu udruga Franak i Potrošač kao tužitelja, sud se umjesto da bude zaštitnik zakona, postavio kao zaštitnik slabijih. Potez koji će nesporno donijeti popularnost sucu može se lako pokazati pogubnim za stabilnost bankarskog sustava.

Podigne li HNB, zbog očekivanja presude, obavezne rezervacije bankama, već danas skupi i teško dostupni krediti postat će još skuplji i još teže dostupni. Hrvatska ekonomija koja vapi za novcem ostat će na suhom, bez mogućnosti financiranja.

Zato kao jedini pozitivan dio jučerašnjeg sudačkog trgovanja možemo prepoznati sučev poziv na nagodbu.