Presuda koja je zapečatila Ferenčakovu karijeru. Sudac: Na invalidima ste se obogatili

ZAGREB - Osim verbalnog iskazivanja namjere da se sagradi Centar za dnevnu skrb invalidnih osoba, nema ni jednoga drugoga stvarnog, materijalnog momenta koji bi na to doista ukazivao.

Konačno, da su Srećko Ferenčak i Petar Turković namjeravali sagraditi centar, a ne prodati zemljište, mogli su ga jednostavno vratiti Hrvatskom nanbudo institutu koji ga je mogao prodati Konzumu. Ali, oni su ga prodali, a novac podijelili. Dio je pripao Turkoviću, a dio Ferenčakovoj tvrtki Ferbos.

Tako, pojednostavljeno i prepričano, glasi dio obrazloženja presude kojom je Zdravko Majerović, sudac zagrebačkoga Županijskog suda, osudio Srećka Ferenčaka na godinu dana zatvora. Odluka suca Majerovića bila je presudna za povlačenje imenovanja toga HNS-ovca u Nadzorni odbor Janafa.

Obrana na 12 stranica

I dok Ferenčak i njegov stranački šef te aktualni potpredsjednik Vlade Radimir Čačić smatraju da je riječ o političkom procesu, a u slučaju ništa sporno ne vidi ni ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, tužiteljstvo i sud smatrali su da je Ferenčak počinio kazneno djelo. Presuda, doduše, nije konačna, Ferenčak se preko odvjetnika Rajka Mlinarića žalio i traži njezino ukidanje.

Konačnu će riječ reći suci Vrhovnog suda, a sjednica još nije zakazana. Već tijekom suđenja Ferenčak je, osim što je ponavljao da je žrtva političkog procesa, tvrdio i da se optužnica ne temelji na dokazima. No, što zapravo piše u obrazloženju presude, na 42 stranice, o kojoj će raspravljati Vrhovni sud te odlučiti hoće li Ferenčak morati državi vratiti 4,788.014,90 kuna, s koliko se okoristio u prodaji zemljišta u Zaprudskom otoku Konzumu?

Sud je pročitao iskaze 15 svjedoka, a samo je popis pročitane dokumentacije na gotovo dvije stranice. Obrana Srećka Ferenčaka u presudi se citira od 7. do 19. stranice. Hrvatski nanbudo institut još se 1991.,osim sportom, počeo baviti i humanitarnom aktivnošću, a Ferenčak je bio volonter programa specijalne olimpijade. Taj program pomagao je i financijski.

Potkraj 1995. počeo je razgovore s predstavnicima Grada kako bi im Grad bez naknade ustupio zemljište za gradnju Centra. Njegova tvrtka Ferbos inženjering financirala je izradu i ishođenje lokacijske dozvole za gradnju jer Hrvatski nanbudo institut nije imao novca.

Banke ne daju kredit

Gradsko poglavarstvo u srpnju 1996. odgovorilo je da zemljište ne mogu dobiti bez naknade, tj. da ga mogu kupiti za 553.393 kune, koliko bi iznosili troškovi njegove pripreme, te da bi morali platiti i troškove rente od 278.928 kuna.

Taj novac Hrvatski nanbudo institut nije imao pa su Ferenčak i Turković dali pozajmice, tražili donatore i nadali se povratu novca. Ferenčak tvrdi da je s Turkovićem investirao vlastiti novac u izvedbene projekte i troškovnike, za što su, kaže, potrošili milijun kuna, a Nanbudo institutu posudili su novac i za produljenje građevinske dozvole. U to vrijeme Hrvatska je bila u svojevrsnoj ekonomskoj izolaciji i nisu uspjeli naći donatore pa su se obratili komercijalnim bankama - Hypo i Nava.

Dodatnim pozajmicama plaćeni su priključci za vodu i struju te izrada ograde, a počeli su pripremni i zemljani radovi. Kako tvrdi Ferenčak, na projektu su bili angažirani pet godina.

Čak je i vlastite nekretnine ponudio kao jamstvo povrata kredita, ali, tvrdi, Uprava Hypo banke u Austriji nije bila spremna odobriti kredit. Budući da nisu uspjeli osigurati kredit, zatvorili su gradilište.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU