TRI VERZIJE DOKUMENTA

PREVRTLJIVCI ILI REFORMISTI, KOJI JE MOST PRAVI? U samo mjesec dana objavili tri različita programa

Stručnjaci Mosta suštinu reformskih prijedloga mijenjaju kao na traci
 Robert Fajt/Cropix

Nakon što su odradili pregovore sa SDP-ovom i HDZ-ovom koalicijom u nekoliko područja - javnoj upravi, pravosuđu, poljoprivredi, obrazovanju... iz Mosta su poručili da je ustvari njihov glavni uvjet proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na području cijele RH. Iz toga proizlazi da je sve ono na čemu su inzistirali na pregovorima u danima prije toga nevažno te da je jedino njihovo mjerilo, prema kojem će izabrati hoće li podržati lijevu ili desnu koaliciju, pristajanje na proglašenje gospodarskog pojasa.

Štoviše, inzistiraju na gospodarskom pojasu iako o njemu nije bilo niti riječi u ranijim programima Mosta.

U posljednjih mjesec dana iz Mosta su, naime, izašle čak tri verzije njihova programa. A u nekim se dijelovima sve te tri verzije itekako razlikuju pa se postavlja pitanje o kojem od svojih programa Most pregovara s lijevom i desnom koalicijom i za što se oni uopće zalažu.

Iz programa koji je na njihovim web-stranicama bio prisutan do izbornog dana i koji su prezentirali tijekom izborne kampanje tako se moglo pročitati da treba smanjiti broj zastupnika na 110, promijeniti izborni sustav, uvesti regije umjesto županija, neke pomoćnike ravnatelja birati na javnim natječajima, povećati izdvajanja za 2. mirovinski stup, čak se spominjalo i uvođenje poreza na nekretnine “kada se smanje ostali porezi”, a posebno je područje posvećeno zdravstvu... U programu koji su objavili nakon 8. studenoga, pak, više uopće nema dijela o zdravstvu, iz programa je nestao i porez na nekretnine, nema ni riječi o smanjenju broja zastupnika niti o tome da bi majkama s djecom u dobi do tri godine trebalo omogućiti skraćeno radno vrijeme. Nisu se više spominjale ni regije nego samo smanjenje broja županija. A onda su, nakon sastanka na Plitvicama, mostovci objavili potpuno novi dokument za koji su objasnili da je njihova platforma za pregovore. Pa se u njoj prvi put spominje proglašenje gospodarskog pojasa, ali i neke druge potpuno nove ideje poput - uspostavljanja Ekonomskog savjeta koji bi davao smjernice za upravljanje monetarnim i fiskalnim sustavom u Hrvatskoj.

PRAVOSUĐE

Nakon izbora nema obećane analize učinkovitosti

U kampanji se govorilo o analizi učinkovitosti i kvalitete rada sudaca, monitoringu njihova rada i razrješenju sudaca koji ne rade dobro, a ne pokazuju ni napredak.

U pregovorima je ta mjera izostala. U kampanji se predlagala i apsolutna zastara ovrhe nakon deset godina, ali ni to u pregovorima nije spomenuto.

U kampanji je u programu Mosta bila točka ujednačavanja sudske prakse tako da viši sudovi nižima dostave značajnije odluke te da se sudovima uvede obaveza mjesečnih kolegija o sudskoj praksi. U pregovorima je to bitno korigirano, a dodaje se potpuno drugi model - uvođenje instituta “oglednog spora” (što je, inače, mjera aktualnog ministra pravosuđa Orsata Miljenića). Nadalje, u pregovorima se navodi prekovremeni rad kao mjera za brže rješavanje predmeta, a u kampanji se to nije spominjalo. Najkrupniji potez koji zahtijeva izmjene Ustava - spajanje Državnoodvjetničkog i Državnog sudbenog vijeća u jedno tijelo koje bi imenovalo suce i tužitelje, a polovica članova bi bili stručnjaci izvan sudstva i tužiteljstva, naveo se u pregovorima, dok u programu koji je istaknut u kampanji o njemu nema ni slova. Ovo su samo najveće nepodudarnosti. Program Mosta je vrlo živ, s vremenom doživljava promjene i kontinuirano dobiva na obimu.

POLJOPRIVREDA

Što s porezom na neobrađeno zemljište

U programu koji su objavili nakon izbora navode da treba osnovati Agrobanku, poslije su to pretvorili u Poljoprivrednu banku, a u jednom dijelu čak stoji i da “treba preusmjeriti HPB na Poljobanku”. U zadnjem programu navode i da treba uvesti porez na neobrađeno, a potraživano poljoprivredno zemljište, što se nigdje nije spominjalo u programu koji su objavili nakon izbora. Ranije su također predlagali paušalni porez na obrt i OPG koji sada više ne spominju, ali zato traže reviziju cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta. U ranijem programu zalagali su se za smanjenje PDV-a na domaće poljoprivredne proizvode, a sada u programu stoji - smanjenje PDV-a na hranu. Iz završnog programa nestao je, primjerice, i organizirani otkup i skladištenje 20 posto domaće proizvodnje prema unaprijed poznatoj cijeni, a nestala je i mjera da “kriterij poticaja treba biti prinos, a ne veličina zemljišta”.

JAVNA UPRAVA I IZBORNI SUSTAV

Umjesto regija dobre su i županije

U izbornoj kampanji su govorili o smanjenju broja zastupnika na 110 i promjenama izbornog sustava te se zalagali za regije umjesto županija, a iz tadašnjeg se programa također vidi da su predlagali da se glavnog ravnatelja policije i pomoćnike ravnatelja HZZO-a, HZMO-a i HZZ-a bira na javnom natječaju. U posljednjoj verziji, pak, nakon izbora, o profesionalizaciji javne uprave govori se tek načelno i navodi se jedino da članove uprava javnih poduzeća treba birati na natječaju, a nema ništa ni o regijama nego umjesto toga - smanjenje broja županija na najviše 9.

U programu koji su objavili nakon Plitvica ponovno spominju regionalizaciju, odnosno spajanje županija u regije, a prvi put i precizno navode da bi načelnici trebali biti volonteri ako su na čelu općina koje imaju manje od tri tisuće stanovnika.

Više nigdje ne spominju jedinstveni sustav plaća za javnu upravu.

MIROVINE

Predlagali suprotstavljene mjere

Totalno suprotne mjere predlagali su oko mirovinskog sustava - prvo su se zalagali za povećanje izdvajanja za 2. stup radi njegova osnaživanja, da bi nakon izbora predlagali “premještanje osiguranika u 1. stup, dok bi 2. stup bio dobrovoljni”. A u programu koji im je trenutno aktualan više se ne govori ni o jednom niti o drugom nego imaju sasvim novi prijedlog. Sada predlažu “javnu raspravu oko rješavanja stanja u mirovinskom sustavu”. Bi li se u toj raspravi Most zalagao za ukidanje ili za jačanje 2. stupa, ostaje nepoznanica.

MONETARNA POLITIKA I POREZI

Područje s najviše promjena

Tek u zadnjem programu dosjetili su se predložiti osnivanje Ekonomskog savjeta koji bi davao smjernice za upravljanje monetarnim i fiskalnim sustavom. Nakon sastanka s guvernerom Borisom Vujčićem su, pak, izašli s idejom osnivanja Monetarnog odbora. A dok su u prvom programu priznali da su za porez na neretnine “kada se smanje ostali porezi”, poslije taj porez više uopće ne spominju. Isto tako u prvim verzijama programa nisu nigdje napisali da HNB treba uspostaviti po modelu Europske središnje banke nego su govorili da “HNB treba postati prava središnja banka”. Donedavno su najavljivali “pretvaranje svih kredita u kunske”, ali od toga više nema ništa. Sada predlažu - reviziju ugovora svih kredita s valutnom klauzulom radi izmjena kamatnih stopa. A mjeru “snažno poticati upotrebu kune u kreditiranju” zamijenila je mjera - jačanje važnosti kune.

PODUZETNIŠTVO

Uvećani rezovi parafiskalnih nameta

Prvi put se u završnoj verziji programa navodi “zalaganje za dugoročno smanjenje stope PDV-a” te ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u. Isto tako, tek u zadnjoj verziji programa sjetili su se predložiti oporezivanje dividende i udjela u dobiti, kao i reviziju predstečajnih nagodbi. Isto tako su tek u zadnjoj verziji naveli da treba hitno ukinuti sve parafiskalne namete - u ranijim izbornim programima govorili su samo o smanjenju tih nameta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 18:11