Prihodi od poreza rastu puno brže od očekivanog: Država ima 1,5 mlrd. kuna više nego lani!

ZAGREB - Koliko sada znamo - ukupni prihodi državnog proračuna do 16. ožujka ove godine popeli su se na 21,5 milijardi kuna, što je približno 1,5 milijardi ili 6,6 posto više nego prošle godine. Istodobno državni su se rashodi smanjili na 25,9 milijardi kuna, što je 2,5 posto manje nego prošle godine. Rezultat: proračunski deficit smanjio se u odnosu na prošlogodišnji ožujak za dvije milijarde kuna.

Analitičari s kojima smo razgovarali nisu nezadovoljni brojkama , ali napominju da one same po sebi ne mogu biti razlogom za euforiju.

Napunjena blagajna

Riječ je o svojevrsnom ponavljanju “Škegro efekta”, proračunskog buma s početka 1998., kada je novouvedeni porez na dodanu vrijednost (PDV), a pogotovo način njegove naplate - odmah nakon izdavanja računa - preplavio državnu blagajnu svježim novcem poreznih obveznika. Ovakva, isključivo tehnička, usporedba ipak ima značajnih nedostataka.

U doba kada je Borislav Škegro uvodio PDV prilike su bile radikalno drukčije nego danas. Ne samo zbog (nipošto nezanemarive) razlike u visini novog poreza u odnosu na stari “porez na promet” naslijeđen iz bivše države, i ne samo zbog nove tehnologije naplate. Uvođenjem PDV-a Škegro je napunio ratom ispražnjenu državnu blagajnu u doba kada je Hrvatska bila još djevičanski nezadužena, a novac je, zbog tadašnjeg lošeg rejtinga države, bilo gotovo nemoguće namaknuti na otvorenom financijskom tržištu.

Porezni utajivači

U današnjim okolnostima zato je daleko zanimljivije promatrati strukturu rasta poreznih prihoda u već uspostavljenom poreznom sustavu (ali i u relativno visoko zaduženoj državi). U ukupnom njihovom rastu od 7,9 posto u odnosu na prošlogodišnje isto razdoblje, PDV je, unatoč značajnom skoku od dva postotna boda naviše, sudjelovao ipak samo sa 6,2 posto, prihod od trošarina povećan je tri posto, ali su porezi na dobit porasli za visokih 32,2 posto, u odnosu na ožujak 2011.

Takva statistička križaljka ima samo dva moguća uzroka: snažan ekonomski rast ili strah sivog sektora od pravnih posljedica strogog pristupa utaji poreza. Budući da ekonomski rast nismo vidjeli, blagajnu je, očito, napunio strah.

Ministar financija Slavko Linić može biti zadovoljan iz dva razloga : prvo, naravno, činjenicom da se državni financijski sustav puni brže od očekivanja. Drugo, daleko važnije, sama činjenica da je njegova najava oštrog obračuna s poreznim utajivačima pokrenula val naplate zaostalih dugova, signal je da se Liniću kao ministru financija vjeruje, barem kada je riječ o njegovoj nesmiljenosti u obračunu sa utajivačima.

Što dalje?

Sve dalje, međutim, prelazi granice područja Linićeve odgovornosti, a tu povjerenje još nije do kraja uspostavljeno. Da bi pojačan ritam naplate poreza, a pogotovo bilo kakva najava uvođenja novih, dobio pozitivan odjek u javnosti, “višak” novca treba usmjeriti u pokretanje ekonomije. Ministar gospodarstva Radimir Čačić, čiji je to primarni posao, dosad je u javnost izašao s nizom uglavnom građevinskih i radno intenzivnih projekata koji bi mogli pokrenuti zaposlenost, ali nisu dugoročno samostalno održivi bez potpore zdravoga gospodarskog sustava, neovisnog o državi. I Linić i, jučer ujutro nedostupan, Čačić dosad su u više navrata najavili prve konkretne korake za lipanj.