‘Prije ćete dobiti trombozu zbog dugog leta u Australiju, nego zbog cijepljenja AstraZenecom‘

Dr. Ivan Đikić, hrvatski biokemičar i redoviti profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, rekao je prilikom gostovanja u emisiji Direkt RTL televizije da se protiv covida-19 cijepio cjepivom AstraZeneca/Oxford te da je imao male nuspojave.

"Imao sam malo crvenila, bolove u ramenu i malu vrućicu jedne večeri. Zasad je sve dobro", rekao je Đikić.

Od Đikića se potom tražilo da komentira priču o povezanosti krvnih ugrušaka s cjepivom AstraZenece. "Želim educirati i informirati građane. Oni se neće bojati ako budu shvatili koliko je mala, mala šansa da dođe do ovako jedne ozbiljne komplikacije. Sva kampanja koja ide prema promociji cijepljenja mora biti fokusirana na pravilno informiranje i slobodnu volju i odlučivanje građana prihvaćanjem tog rizika. Kojeg može biti, ali je vrlo mali", rekao je Đikić te potvrdio izračun RTL-a koji je ustvrdio da je vjerojatnost da će netko razviti ugrušak 0,00043 posto.

"Zanemarivo je malo. Ali svejedno, kada se to dogodi, to medijski zvuči vrlo opasno i ne bi se smjelo zanemarivati. Trebalo bi poslati građanima poruku da u životu oni preuzimaju puno, puno više rizika za druge stvari, kao vožnja autom ili avionom. Nekada su vam ti slučajevi toliko očigledni, ali ljudi ne razmišljaju o tome. Zato bi u toj kampanji trebalo grafički prezentirati građanima i onda bi vidjeli da bi građani prihvatili taj rizik kao sastavni dio zaštite sebe i društva oko sebe", pojasnio je.

Đikić je potom vjerojatnost dobivanja ugruška od cjepiva usporedio s drugim instancama razvijanja ugrušaka.

"Prema podacima koje imamo zasad, manja je šansa da ćete imati duboku trombozu od cijepljenja AstraZenecom, nego ako putujete iz Europe za Australiju tim dugim, dugim letovima. Šanse da stvorite duboku trombozu kod žena su također velike kod onih koje koriste kontracepcijska sredstva. Vjerujem da su podaci koji postoje da više od 100 milijuna žena u dobi od 16 do 30 godina koristi kontracepcijska sredstva, a šanse da dobiju trombozu su 0,1 posto. Vidite da je to tri decimalna broja razlika. Ali žene to ipak sa svojom vlastitom voljom preuzmu taj rizik i često se dogode i vrlo teške komplikacije, vrlo često blaže komplikacije. Ali, komplikacije su uvijek tu i treba ih preuzeti kao rizik", rekao je Đikić za RTL.

Hrvatski znanstvenik je potom upitan misli li da su ograničenja koja su pojedine zemlje uvele na cjepivo AstraZenece potrebna.

"Poštujem regulatorna tijela svake zemlje. Svaka zemlja ima svoje pravo da na temelju podataka koji postoje u njihovim zemljama i podacima koje imaju na temelju onoga kada se pojavljuju takve duboke tromboze u generalnoj populaciji, imaju pravo donijeti poruku koja zaštiti onaj mali, mali broj. U konkretnom slučaju AstraZenece još uvijek ne znamo, ne razumijemo i ne može uopće objasniti zašto se pojavljuju tromboze samo u dva mjesta, u venoznom sinusu u mozgu i u probavnom traktu. To nerazumijevanje nas ostavlja da i dalje moramo biti vrlo oprezni. Podržavam kada zemlje zaštite one gdje se pokazalo, primjerice u Njemačkoj, od 31 osobe koja je imala duboku trombozu, 29 su bile žene mlađe od 55 godina. To je značajno veći broj nego bi se dogodilo u generalnoj populaciji. Da bi spriječili malu šansu da se to dogodi, taj 0,004 posto, sprječava se cijepljenje te populacije jer imamo i drugih vrsta cjepiva. Najveće bogatstvo danas u borbi protiv Covida je da imamo nekoliko vrsta cjepiva koje možemo koristiti za pravu dobnu skupinu i za pravu grupu ljudi koji su definirani da mogu od tog cjepiva imati manje štetne posljedice", rekao je.

Đikić je zatim upitan je li moguće da i druga cjepiva imaju ozbiljne nuspojave poput.

"Za sada nema podataka da imamo ovako ozbiljnih, a tu se dogodilo otprilike desetak slučajeva smrtnosti u Njemačkoj, takvih podataka nemamo za Pfizer, a nemamo ni u SAD-u gdje Pfizer i Moderna, ljudi su cijepljeni u desecima milijuna. Kod njih ima drugih vrsta nuspojava koje su također ozbiljne i moramo i o njima znati. Ali ove vrste, izgleda da je većinom povezano s AstraZenecom, ne s drugim adenovirusnim i ne s drugim glasničkim RNK cjepivima", pojasnio je.

Od hrvatskog se znanstvenika potom tražilo da istakne što Nacionalni stožer civilne zaštite radi krivo.

"Uvijek treba gledati na pozitivne stvari. Mislim da se u Hrvatskoj ljudi jako trude i mogu reći da su lokalni Stožeri preuzeli puno veću odgovornost nego Nacionalni Stožer. Čini mi se da Nacionalni Stožer još uvijek previše kalkulira i ne ide prema tome da donosi mjere na vrijeme protiv širenja virusa. Mislim da je lokalni Stožer u Istri to odradio na bolji način. Moja preporuka Nacionalnom Stožeru je da budu neovisni o političkim utjecajima, da gledaju točne brojeve i na temelju točnih brojeva donose mjere prije, a ne kasnije", rekao je.

Đikić je potom upitan misli li da su se Hrvati previše opustili te misli li da opet treba zatvoriti kafiće i restorane.

"Treba gledati da gdje god se pojavljuje širenje virusa, bilo to u školama, javnom transportu, na radnim mjestima ili u kafićima, tada to treba na vrijeme preventivno zatvoriti, dok god brojevi ne padnu. Upravo taj hodogram da se točno zna koja su nam mjerila, koji su brojevi, je li to 50 ili 100 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, tada možemo zatvarati ili otvarati. I na taj način bi građani bili educirani, mogli bi shvatiti što ih čeka u budućnosti, ako se budu ponašali neodgovorno pa se virusi budu širili. Vjerujem da su sve mjere dobre, ako su donesene pravovremeno, ako su pravile, i ako ih se građani pridržavaju. Ako ih se građani ne pridržavaju, nećete imati nikakvu korist od toga", odgovorio je.

U emisiji je konstatirano da je Đikić u svojim posljednjim javnim istupima blaži nego što je to bio preko zime.

"Nisam zazivao zatvaranja nego ozbiljne i stroge mjere i jako me iritirala jedna indolencija i politikantstvo od strane Vlade i Stožera. U tom trenutku sam bio uistinu direktan jer je gubitak života bio toliko velik. Sada vidim da se Stožer trudi, iako još uvijek nisu slobodni od politike, ali ako ništa drugo, govore istinu. Govore da je ozbiljna situacija, pokazuju se podaci i nitko ne omalovažava opasnost od virusa. Osim par ljudi koji, u ovom trenutku, nemaju utjecaj, a i njihovi brojevi su, velikim dijelom krivi. Sada moramo zajednički djelovati i moramo biti konstruktivni da građani shvate da na temelju podataka se može, pravilnim ponašanjem, ova bolest pobjediti. Pogledajte samo Kinu, ona je mjesto u kojem imate rad, kazališta, sport i sve je normalno. 1,4 milijarde ljudi pravilnim mjerama su potpuno kontrolirali ovaj virus više od godinu dana", rekao je na to.

Đikić je potom rekao da je sada vrijeme da se cijepe i radni ljudi, oni koji rade u školama i vrtićima te turisti.

"Sve to treba biti planirano unaprijed. I trebamo iskoristiti pravu kampanju, ne preko politike, nego preko stručnih i ljudi koji imaju stvarno kredibilitet u javnosti, da objasne ljudima šanse. I ono što bi stvarno trebali kod svakog cijepljenja, svaka osoba bi trebala dobiti sve podatke o cjepivu koje prima tako da osoba može odlučiti kada i s kojim cjepivom će se cijepiti", zaključio je.