ZAGREB - Kraj lipnja i početak srpnja, od petka do utorka, u većini će Hrvatske biti vruć i vrlo vruć s najvišom temperaturom zraka u većini unutrašnjosti, a ponegdje i na Jadranu, uglavnom od 34 do 39°C pa će, po sadašnjim prognozama, sljedećih dana apsolutni temperaturni rekordi vjerojatno ostati, ali neki od onih do 40°C će bit će srušeni, posebice dosadašnji lipanjski, rekao je za Hinu meteorolog Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Zoran Vakula.
Istaknuo je kako se može reći da je ovogodišnji lipanj iznadprosječno topao, po klimatološkim kriterijima u mnogim hrvatskim krajevima čak i ekstremno topao, što će se potvrditi i u sljedeća tri dana, dodajući da će se vruće i vrlo vruće nastaviti i u prvim danima srpnja.
"Najtoplije će u sljedećih deset dana u većem dijelu Hrvatske biti od petka do utorka, kada će najviša temperatura zraka u većini unutrašnjosti, ponegdje i na Jadranu, biti uglavnom od 34 do 39°C", rekao je Vakula, napominjući da toplih noći s najnižom temperaturom zraka od 20°C neće biti samo na Jadranu, nego i u mnogim mjestima kontinentalne Hrvatske, a istodobno će se uz more temperatura spuštati na oko 25°C samo u rano jutro.
Dosadašnja apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, po standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice izmjerena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8°C.
Ostale najviše izmjerene temperature u Hrvatskoj iznad 40°C bile su 42,4°C u Karlovcu 5. srpnja 1950., 41,4°C u Kninu 22. kolovoza 2000., 40,5°C u Vrgorcu 13. srpnja i Županji 24. srpnja 2007., 40,4°C u Zagrebu u Maksimiru 5. srpnja 1950., 40,3°C u Osijeku 1. srpnja 1950. i 5. srpnja te godine u Zagrebu na Griču, 40,2°C u Benkovcu 22. kolovoza 2000. i Gradištu 6. srpnja 1988. te 40,0°C u Rijeci 19. srpnja 2007.
Očekuje se, rekao je Vakula, da će i u drugom dijelu sljedećeg tjedna vrlo vjerojatno biti relativno toplo, u većini Hrvatske čak i iznad prosjeka za početak srpnja, a u mnogim mjestima vjerojatno i vruće, ali ne baš tako kao od petka do utorka, osim možda u Dalmaciji.
Govoreći o UV indeksu, istaknuo je da će mjera jakosti sunčeva zračenja uglavnom biti vrlo visoka pa se zato preporučuje kraći boravak na otvorenome od 11 do 16 sati.
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" građane upozorava da izbjegavaju boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina te da se zadržavaju u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru.
Zavod pojašnjava kako je toplinski udar stanje povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini. Znakovi su osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir, koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna, a teži simptomi su gubitak svijesti i visoka tjelesna temperatura.
Bolesnika treba prenijeti u hladnu prostoriju ili hladovinu, skinuti mu odjeću, a ako nije pri svijesti, okrenuti ga u bočni položaj. Bolesnika treba polijevati hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....