PRITVORENI U SLUČAJU AGORKOR NA UMU MORAJU IMATI JEDAN VAŽAN DETALJ Promijenio se zakon, treba im čudo da dobiju jamčevinu

Dođe li do otvaranja istrage vezane uz Agrokor, a u njezinu okviru i do određivanja istražnog zatvora, osumnjičeni u tome slučaju moraju imati na umu jedan važan detalj - od prošlog je ljeta drastično sužena mogućnost izlaska iz istražnog zatvora uz jamčevinu.

Prošlo ljeto, 27. srpnja, na snagu je stupila izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) prema kojoj se iz istražnog zatvora uz novčanu jamčevinu može izaći samo u jednom slučaju - ako je istražni zatvor određen zbog opasnosti od bijega.

U svim ostalim slučajevima, kad je istražni zatvor određen zbog opasnosti od uništavanja, skrivanja i krivotvorenja dokaza, ili zbog opasnosti od ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, vještake, sudionike i prikrivače, ili kad postoji opasnost da će osumnjičeni ostankom na slobodi dovršiti pokušano kazneno djelo ili ga ponoviti, Zakon više ne predviđa mogućnost jamčevine.

Pretpostavlja se da bi u slučaju Agrokor glavni razlog za određivanje pritvora mogao biti upravo opasnost od utjecaj na svjedoke i prikrivanje dokaza.

Mogući kandidati

Opasnosti od ponavljanja djela nema, jer riječ je odreda o bivšim članovima Agrokorove Uprave i vlasniku, koji više nisu u prilici donositi odluke u tome koncernu.

Potencijalni kandidati za istražni zatvor u aferi Agrokor odreda su imućni ljudi i vjerojatno im ne bi bio osobit problem u kratkom roku prikupiti jamčevinu koju im odredi sud. Međutim, ljetošnja izmjena Zakona o kaznenom postupku ne ide im u prilog.

Hrvatska je nakon osmogodišnjeg iskustva napokon odustala od eksperimenta široke primjene jamčevine na sve razloge zbog kojih se izriče istražni zatvor.

Široka primjena

Naime, Zakon o kaznenom postupku, koji je u uskočkim predmetima stupio na snagu 1. srpnja 2009., uz niz drugih novina preuzetih iz anglosaksonskog pravnog sustava, preuzeo je i široku primjenu instituta jamčevine.

Nakon osam godina primjene u hrvatskoj sudskoj praksi, u javnosti je stvoren čvrst dojam da sudovi olako posežu za institutom jamčevina u slučajevima kad se iza rešetaka nađu "krupne ribe", te da u istražnom zatvoru ostaju samo siromasi.

Uz višemilijunske jamčevine iz Remetinca je u proteklim godinama izašla čitava plejada "stupova društva" - varaždinski poduzetnik Davor Patafta, bivši i sadašnji varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, svojedobno i bivši premijer Ivo Sanader, poduzetnik Petar Pripuz, tucet osumnjičenih u aferi Agram i mnogi drugi.

Međutim, slučaj koji je definitivno učvrstio uvjerenje da se institut jamčevine mora zakonski reducirati odluka je Ustavnog suda da se zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću ukine istražni zatvor u koji ga je sud bio vratio zbog utjecaja na svjedoke, te da se njegovu odvjetniku vrati 15 milijuna kuna jamčevine. Sabor je prošlo ljeto izglasao izmjene ZKP-a kojim je vraćeno staro zakonsko rješenje prema kojem se iz istražnog zatvora može izaći uz jamčevinu samo ako je istražni zatvor određen zbog opasnosti od bijega.