PRIVATIZACIJSKI STAMPEDO NA KOJEM BI SE MOGLO OBOGATITI 111 SRETNIKA Država zakupcima namjerava darovati ljekarne vrijedne 600 milijuna kuna?!

Tržišna vrijednost - milijarda kuna. Najmanja moguća zarada - 600 milijuna kuna. Barem toliko vrijedi 111 ljekarni koje su od prije dvadesetak godina u zakupu, a koje se namjerava privatizirati i predati vlasnicima za nula kuna. Djed Božićnjak, premda je prosinac daleko, ovoga je puta ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti najavio je sveukupno poklanjanje javne imovine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što uključuje ne samo liječničke ordinacije nego i 111 ljekarni koje su u zakupu ljekarnika, a čiji su pravi vlasnici lokalna samouprava ili domovi zdravlja.

Prilika života

Sve hrvatske ljekarne imaju godišnji promet od oko šest milijardi kuna, a ovih 111 oko 600 milijuna kuna, što najbolje govori o njihovoj isplativosti i tržišnoj vrijednosti. No, to nije bilo poticajno za ministra da možda ponudi ljekarnicima zakupcima kupoprodajni ugovor, na što je većina njih proteklih godina bila spremna. Umjesto toga, stiže im poklon kojem se nisu nadali jer ne samo da ne moraju ništa platiti, nego svaki od njih može prodati svoju ljekarničku djelatnost po cijeni koja će ovisiti o lokaciji, a ponekad čak i za višestruko veći iznos od njihova godišnjeg prometa. Također, može raditi u njoj do 70. godine i zaposliti druge ljekarnike, odnosno registrirati ‘grupnu praksu’.

Naime, za ljekarne se u farmaceutskim krugovima točno zna koja je njihova tržišna cijena. Primjerice, kad je jedan od većih farmaceutskih lanaca kupovao ljekarne po Hrvatskoj, za njih je plaćao iznos 1,3 godišnja prometa, što bi u slučaju ljekarni u zakupu bilo blizu milijardu kuna. Međutim, taj ‘cjenik’ očito ne vrijedi kad se radi o javnom zdravstvu u kojem galopirajuća privatizacija ne poznaje cijenu, odnosno one očito vrijede - nula kuna.

Davne 1995. dio je ljekarni otišao u zakup iz domova zdravlja, a dio iz ljekarničkih ustanova županija i grada Zagreba. Ukupno je tada bilo 220 takvih ljekarni, od kojih je 144 ‘zakupljeno’, no dio onih ‘nerentabilnih’ vratio se u okrilje ustanovama, a ostatak posluje vrlo solidno do danas. Najviše je zakupaca bilo u Zagrebu i Rijeci, a takva je situacija i danas. Dio je pak takvih ljekarni na prostorima gdje uopće nemaju konkurenciju i one se mogu pohvaliti odličnim prometom. Sad im se pruža prilika života da postanu privatnici, a da za to ne moraju platiti ni lipe, pa čak i širiti djelatnost, a onda nakon 70. sve to naplatiti kolegi koji ih nasljeđuje.

I 2015. tadašnja je vlast namjeravala provesti sličan način privatizacije, ali je na tom putu zaustavljena kad se shvatilo da sve to vodi u propast javnog zdravstva. No, tada se za ljekarne nudio drukčiji model, odnosno mogućnost da se vrate ustanovama, a ako se privatiziraju, da to bude pod određenim financijskim uvjetima.

Pitanja iz branše

Inače, u raspravama koje su vođene o novom prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti većina županijskih ljekarničkih ustanova nije podržala taj model privatizacije. Mnogi se iz ljekarničke branše pitaju zašto bi to netko dobio na poklon nešto što ima određenu tržišnu vrijednost, a ljekarne to sigurno imaju. Kažu da su to uhodane ljekarne na atraktivnim lokacijama i njihova se cijena zna. Najmanje što bi se moglo tražiti za tih 111 ljekarni je, tvrde, barem 300 milijuna kuna, što bi bilo gotovo bagatelna cijena.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo, očekivano podržava zakonski prijedlog privatizacije ljekarni u zakupu.

- Naš je stav da s obzirom na to da je prošlo više od dvadesetak godina otkako zakupci vode te ljekarne kao privatnici, to konačno treba riješiti. Većina njih bila je odavno spremna otkupiti ljekarne i zato podržavamo odluku da se to konačno riješi privatizacijom - kaže Soldo.

No, s tim se mišljenjem ne slaže ravnateljica Gradskih ljekarni Zagreb Nada Jambrek, u čijem je vlasništvu većina prostora u kojima danas rade zakupci.

- Držim da se te ljekarne trebaju vratiti našoj ustanovi, a ne privatizirati djelatnost, odnosno da ‘novi’ privatnici u tom prostoru ostaju do mirovine, a tada prodaju djelatnost kolegama - drži Jambrek.

Ustraje li Vlada na ovom privatizacijskom stampedu, 111 ljekarnika zakupaca dobit će poklon kakvom se ni u snu nisu nadali - moći će prodati ono što nikad i nije bilo njihovo.