Prizori rastužili Zagrepčane, ravnatelj: ‘Nema snimanja ni izjava. Sada nam trebaju pozitivne misli!‘

"Ne možete doći u Botanički vrt snimiti štetu, javite nam se u ponedjeljak. Trebamo tri dana da napravimo red i utvrdimo štetu. Samo pozitivne misli. Izjave zasad neću davati ni vama ni nikome", rekao nam je danas Vanja Stamenković, voditelj Botaničkog vrta, kada smo ga nazvali i pitali da posjetimo Botanički vrt i zabilježimo ovaj povijesni trenutak za Zagreb, koji je na svoj način gotovo ravan potresu 2020. godine.

Botanički vrt objavio je na svojoj Facebook stranici fotografije lošeg stanja nakon goleme oluje. Objavili su i da su do danjeg zatvoreni, a da su jučer sklonili na vrijeme na sigurno posjetitelje iz parka, uglavnom strance. Slike stradalog drveća kod mnogih su građana pratitelja njihove stranice izazvale tugu, mnogi su im poslali podršku, pitali treba li im kakva pomoć, financijska, pojavio se i prijedlog da se osnuje inicijativa SOS Botanički.

Inače, izjavu Vanje Stamenkovića - Samo pozitivne misli - možda treba gledati i u kontekstu onoga što je rekao na predstavljaju knjige Iznad svega Richarda Powersa.

Vanja Stamenković

Ivana Nobilo/Cropix

"Jasno, prolazimo često šumama, parkovima i gledamo na ta stabla kao statičke organizme koji su lijepi, zeleni, mašu granama na vjetru, a zapravo ne znamo što se sve događa u njima i da oni nas intenzivno vide, percipiraju i razmišljaju na drugačiji način. Ne onako kako mi to shvaćamo, ali definitivno Powers nije to izmislio da stabla komuniciraju", rekao je Vanja Stamenković, biolog i voditelj Botaničkog vrta PMF-a.

U novije vrijeme dokazano je da među drvećem postoji networking. Stabla komuniciraju, dijele nutrijente, pomažu mladicama da lakše narastu, i to sve preko micelija gljiva. Dokazano je, ali ljudi još o tome ne znaju, zato je, ustvrdio je V. Stamenković, ova knjiga toliko važna.

Smješten uz željezničku prugu Botanički vrt dio je niza zelenih perivoja Lenucijeve potkove od kraja 19. stoljeća. Prostire se na oko 4,7 hektara površine, a u njemu raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i cijelog svijeta. Vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta utemeljio je dr. Antun Heinz, a prve su biljke, poslije obavljenih pripremnih radova, posađene 1892. godine.