Pročitajte oko čega se sve svađaju Jadranka Kosor i Ivo Josipović

ZAGREB - Sve je više političkih pitanja oko kojih se dva najmoćnija brda u državi: Gornji grad, gdje je sjedište Vlade, i Pantovčak, na čijem je vrhu Ured predsjednika Republike, ne mogu usuglasiti.

Kronologija razmimoilaženja dviju najmoćnijih figura izvršne vlasti, premijerke Jadranke Kosor i predsjednika države Ive Josipovića, u ocjeni težine nekog problema, uloge koju u njegovu rješavanju treba imati predsjednik, a koju premijerka, stupnja u kojem neka pojava ugrožava nacionalnu sigurnost i slično u prošlih je šesnaest mjeseci njihove kohabitacije - pozamašna. Neka su od tih neslaganja simbolične, protokolarne naravi, a druga, po posljedicama koje mogu imati na društvo i politiku, suštinska i bitna.

Donosimo pregled najvažnijih razmimoilaženja između predsjednika i Vlade u prvoj polovici ove godine.

1 Ocjena važnosti uličnih Facebook prosvjeda

Val uličnih Facebook prosvjeda koji su u veljači ove godine pokrenuti u više gradova, a glavni im je zahtjev bio što hitnije raspisivanje parlamentarnih izbora te iskazivanje nezadovoljstva ukupnom političkom elitom, predsjednika Ivu Josipovića potaknulo je da 8. ožujka, prvi put u svom mandatu, na konzultacije pozove predstavnike parlamentarnih stranaka. I dok je predsjednik tvrdio da s parlamentarnim strankama mora raspraviti moguće domete uličnih prosvjeda i ekonomske prilike u državi, premijerka je njegov poziv na konzultacije doživjela kao nepotrebno dramatiziranje prilika u državi i pokušaje da u dosluhu s oporbom Facebook prosvjede iskoristi za što hitnije raspisivanje parlamentarnih izbora. Facebook prosvjedi tijekom proljeća su splasnuli i potpuno se ugasili.

2 Rezultati Vladinih mjera gospodarskog oporavka

Premijerka J. Kosor često ističe da se 131 mjera gospodarskog oporavka koju je javnosti predstavila u travnju 2010. provodi i donosi učinke. Predsjednik Ivo Josipović, međutim, više je puta istaknuo nezadovoljstvo učincima tih mjera. Stav o mjerama gospodarskog oporavka neizravno je iznio i u svom govoru na svečanoj sjednici Vlade u povodu dvadesete obljetnice hrvatske državnosti, rekavši: “Hrvatska je ušla u fazu kad će se domoljublje morati dokazivati stvaranjem uvjeta za gospodarsko napredovanje zemlje i blagostanje građana”.

3 Referendum prije parlamentarnih izbora ili nakon njih

Predsjednik Josipović, kao i aktualna parlamentarna oporba, i prije dovršetka pristupnih pregovora s Europskom Unijom, zagovarao je održavanje parlamentarnih izbora prije raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u Uniju, kako se raspoloženje građana prema aktualnoj vladi ne bi miješalo s raspoloženjem prema ulasku u EU.

Premijerka Jadranka Kosor do kraja lipnja ponavljala je da je njezin prioritet dovršetak pristupnih pregovora s EU, a tek zatim određivanje datuma izbora, nakon čega će biti jasno hoće li se referendum održati prije ili poslije parlamentarnih izbora.

4 Polančecove optužbe na račun ravnatelja policije

Nakon izjava Damira Polančeca, u kojima je optužio ravnatelja policije Olivera Grbića da je nakon povlačenja Ive Sanadera s premijerske dužnosti vrh HDZ-a redovito izvještavao o policijskim istragama protiv čelnika te stranke i sugerirao HDZ-u da uzvrati pisanjem anonimnih kaznenih prijava protiv lidera oporbe, predsjednik Josipović zatražio je sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Josipović je tražio da se Polančecove tvrdnje pomno ispitaju jer upućuju na mogućnost kršenja ljudskih prava i pravnog poretka. Iako je spremno dočekala Josipovićev prijedlog o održavanju sjednice VNS-a, premijerka je u Polančecovu istupu vidjela pokušaj nedopuštenog pritiska bivšega potpredsjednika Vlade, osumnjičenoga za teške oblike korupcije, na neovisan rad policije.

Zato je tražila da tema Vijeća za nacionalnu sigurnost bude zaštita neovisnosti institucija države u obavljanju njihova posla od javnih nasrtaja osumnjičenih za korupciju. Sjednica je završila općenitim zaključcima.

5 Prikriveno vlasništvo nad medijima i nacionalna sigurnost

Rasprava pred Vijećem za nacionalnu sigurnost o Polančecovim optužbama na račun Grbića potaknula je novu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njezinu održavanju ovaj je put inzistirala premijerka Jadranka Kosor, a tema joj je bila prikriveno vlasništvo i crni kapital u medijima. Iako nije bio oduševljen temom sjednice, predsjednik Josipović se s njezinim održavanjem ipak nevoljko složio. Sjednica je urodila načelnom podrškom toga tijela pokrenutim istragama o crnom kapitalu u medijima te prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o medijima koje je prošlog tjedna Vlada uputila Saboru.

6 Način obilježavanja dvadesete obljetnice hrvatske državnosti

Predsjednik Josipović, kako se neslužbeno doznaje, predlagao je da 20. obljetnicu državnost državni vrh obilježi pozivanjem predsjednika svih susjednih država, uključujući i srbijanskoga Borisa Tadića, u Zagreb na svečanu akademiju koja bi se održala u HNK. No, premijerka J. Kosor odlučila je da se središnja svečanost održi u Vukovaru, uz sudjelovanje hrvatskoga državnog vrha, te da se predsjednike susjednih država pozove istoga dana u Zagreb na svečanu večeru. Dvije odvojene svečanosti, jedna u Zagrebu, kojoj je domaćin bio Josipović, a druga u Vukovaru, na kojoj su bili članovi Vlade u večernjim satima 25. lipnja, rezultat su neslaganja Banskih dvora i Pantovčaka oko koncepta obilježavanja 20. obljetnice državnosti.

7 Nasljednik Kolinde Grabar Kitarović u Washingtonu

Iako se već duže vrijeme znalo da hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović 1. srpnja ove godine odlazi na novu dužnost u NATO, Vlada i Ured predsjednika nisu se uspjeli dogovorili o osobi koja će je na toj dužnosti naslijediti. Jedno od najvažnijih diplomatskih mjesta moglo bi ostati upražnjeno još mjesecima, sve do formiranja nove Vlade nakon parlamentarnih izbora.

8 Rat brojkama oko povećanja troškova Ureda predsjednika

Ministarstvo financija u svibnju je u javnost pustilo informaciju da troškovi Ureda predsjednika države u ovoj godini iznose 55 milijuna kuna, što je povećanje za čak 37,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

S Pantovčaka su hitro demantirali taj podatak ustvrdivši da je proračun Ureda predsjednika u 2011. povećan za samo 9,7 posto u odnosu na godinu prije te da Ministarstvo financija, tj. Vlada, namjerno manipulira brojkama “miješajući kruške i jabuke”.

S Pantovčaka su objasnili da im je u 2010. odobren proračun od 50 milijuna kuna, ali su u toj godini potrošili samo 40 milijuna, tj. državi su uštedjeli 10 milijuna kuna. Rast troškova Ureda predsjednika u ovoj godini, upozorili su u uredu Ive Josipovića, treba mjeriti u odnosu na iznos koji im je u prošloj godini bio odobren, a ne u odnosu na iznos koji su stvarno potrošili.