PRODEKAN PMF-a SA STUDENTIMA JE NA 'TI' Nastupim li kao Herr Professor, onda se možemo naći u situaciji da ih svojom pozicijom ‘nagovorim’ da zašute

Hrvoje Buljan sa studentima je na “ti”. - Argument je važan, a ne pozicija. Oni mogu biti u pravu, ja mogu biti u krivu. Nastupim li kao Herr Professor, onda se možemo naći u situaciji kad svojom pozicijom ‘nagovorim’ studente da zašute.

To je loše - govori prodekan PMF-a uspoređujući da je u Americi biti na ti najnormalniji oblik komuniciranja jer pokazuje ravnopravnost u komunikaciji, a ne intimiziranje, ali kod nas je još rijetkost. Mi, očito, polažemo puno na formu, a važniji je sadržaj. Buljan je u Americi završio srednju školu, u Izraelu radio postdoktorski studij i jednostavno funkcionira i razmišlja na način kako se to radi u svijetu, gdje se znanost i obrazovanje ozbiljno cijeni. Nije zbog toga jedini ni jedinstven u Hrvatskoj, ali je onaj koji pronosi drukčiji pristup obrazovanju i znanosti. Za njega se ne može reći da je unutar očekivanih uloga sustava. Njemu je prirodno ono što se opisuje kao da razmišlja out of box. To, naravno, donosi i na PMF. - Važno je prema svakom diplomantu i doktorandu imati pojedinačan pristup, kako bi se potencijal koji osoba nosi maksimalno izrazio i iskoristio. To je najvažniji dio mentorskog posla - smatra.

Izraelci prije studija odsluže vojsku, što može biti pozitivno iskustvo - kaže u jednom trenutku Buljan. Da, djeluje neobično, ali prodekan PMF-a na to gleda s, uvjetno rečeno, razvojne razine studenata koji se pojave na faksu, a ne kroz sposobnost rasklapanja automatske puške. Tri godine vojske za studente i dvije godine za studentice pokaže im presjek društva, smatra Buljan, upozori ljude na to s kime, zapravo, žive i kada nakon toga dođu na fakultet, drukčije ga shvaćaju. Izraelci imaju snažno razvijene radne navike, kao društvo, a to se vidi i među studentima, opisuje Buljan, dodajući da su hrvatski studenti jednako kvalitetni, ali drukčijeg mentaliteta i pristupa životu.

- Mi više tulumarimo i to mi se sviđa - govori profesor koji je osim heavy zvuka odslušao svoje i u punku, a danas se rado prepušta jazzu. - Izraelci su kao društvo više na zemlji, oni znaju koliko je važan rad, odakle što dolazi i svjesni su da je novac posljedica rada, uspjeha, ideja, realizacije projekata. Mrvicu su zdravije društvo jer postoji jasna veza između uspjeha s time što je netko napravio. Ističe da su studenti kojima predaje na PMF-u vrlo kreativni ljudi prepuni entuzijazma u kojima vidi puno iskrene neiskvarenosti i dobre energije.

Kreativnost mladih

- Divno je vidjeti kako se ti mladi ljudi mogu potaknuti da rade nešto kreativno, a da pritom ne postavljaju pitanje ‘što je tu za mene’ - opisuje. Prodekan koji djeluje kao samo malo stariji student, možda zbog ruksaka koji tegli na leđima, kaže da nam profesori često nisu dobri predavači jer ne nauče da je puno važnije od usvajanja svakog podatka, naučiti ih da nastave s učenjem i nakon što steknu određeno zvanje.

- Ljude treba poticati da njeguju svoju radoznalost. Studenti vide razliku između onog profesora koji prenosi znanje i iskustvo koje ima duboko u sebi i profesora koji je naučio gradivo i prepričava ga kao informaciju - govori iako će mu mnogi kolege to zamjeriti. No, računa kako je važnije da se studenti slože s njime.

Buljan je veliki zagovornik internacionalizacije sveučilišta. Smatra da bi svi kandidati za docente morali i mogli proći iskustvo usavršavanja na nekom drugom sveučilištu u svijetu.

- U Izraelu je praktički nemoguće postati docent na boljem izraelskom sveučilištu kakvo je, primjerice, Technion ili Hebrew University u Jeruzalemu, ako nisi napravio kvalitetno usavršavanje u inozemstvu - opisuje izraelsku praksu.

Kaže da većina profesora to postaje nakon što steknu iskustvo u inozemstvu.

- Meni je izazov raditi ovdje u Hrvatskoj, sudjelovati u radu cijelog sustava - kaže objašnjavajući da pokušava uvesti takve promjene na PMF-u. - Svi znanstvenici vole izazove, nekima je važna blizina obitelji, stil života u Hrvatskoj - govori zašto se ljudi nakon usavršavanja vani ipak vraćaju na hrvatska sveučilišta. Da, naravno da to znači da će samo uistinu ambiciozni i uspješni uspjeti doći do usavršavanja na postdoktorskim studijima, ali će zato profesori biti kvalitetniji.

Fizika je važna

Drugi je način internacionalizacije sveučilišta dovući kvalitetne profesore iz drugih zemalja, ali zbog zakonskih uvjeta koji zahtijevaju da profesor mora predavati na hrvatskom jeziku, nije jednostavno dovući stranog predavača - tumači. Njemu je sasvim jasno zašto je fizika važna, a onda kad podsjeti nekoga tko ne razmišlja kroz tehnologiju kako je zahvaljujući fizici moguće koristiti smartphone, sve isti trenutak bude jasno.

- Radoznalost je iskonski u nama, a fizika postoji zbog radoznalosti. Mi fizičari promatramo svijet, mjerimo ga i pronalazimo zakonitosti koje povezuju veličine koje mjerimo. S nekoliko jednadžbi možemo opisati puno toga, a onda se u nekom trenutku pokaže da te zakonitosti mogu biti izuzetno korisne. Hertz je, kada je u 19. stoljeću dokazao postojanje elektromagnetskih valova, rekao studentima da će njegov pronalazak možda biti od akademskog interesa, nije vjerovao da će to biti upotrebljivo. Danas se stalno služimo elektromagnetskim valovima. Dakle, nikada ne znamo, ali možda bude korisno - opisuje kroz smijeh i podsjeća kako je otkriven laser, a nitko nije očekivao da će biti korišten u razne svrhe samo tridesetak godina kasnije.

Svojedobno je zagovarao integraciju sveučilišta, no ideja mu je, zapravo, povezivanje najboljih dijelova sveučilišta ili povezivanje najkvalitetnijih profesora u centrima izvrsnosti.

- Ne, ne bih da se najkvalitetniji ljudi stavljaju u ‘zoološki vrt’, nego samo da se jače povežemo. A kvalitetni ljudi vole biti u takvom okruženju - opisuje i dodaje da je u posljednjih 4-5 godina na Fizičkom odsjeku PMF-a stvorena dobra atmosfera koja privlači ljude iako im novac ne može kompenzirati angažman.

Pliva, penje se na Sljeme, biciklira kao način za ostajanje normalnim. Govori da je posljednja dva tjedna kada radi na projektu sasvim neupotrebljiv u socijalnom smislu, sav je udubljen u projekt. Fizička aktivnost mu tada pomaže da se prebacuje iz projekta u život. Ali ipak, radi i ležeći. Zato jer radi mozgom. I radi svuda.

-----------------------------

Fizičar kad ne razmišlja o fizici

- Djecu treba hvaliti

- Greške su korisne, na njima se uči

- Snaga argumenta uvijek je jača od snage pozicije

- Kvalitetni ljudi vole biti tamo gdje su drugi kvalitetni ljudi

- Fizičari nisu autisti, oni su udubljeni u problem

- Ljude treba poticati kako bi lovili svoje snove

- Zidovi postoje da bi se na njima razbijale (vlastite) glave. Tako se miču granice

- Hrvatsku je najlakše voljeti izdaleka (ukradeno od Marune)

- Od svih se ljudi može učiti, ne sve od svih, ali od svakoga nešto

- Znanje se može unovčiti

- Svađa može biti i podloga za suradnju

- Amerika je zemlja bez granica

- U Izraelu se cijeni svaki čovjek

Crtice iz životopisa

- Srednju školu pohađao je u Zagrebu, ali ju je završio u SAD-u. Na PMF-u je diplomirao fiziku i doktorirao 2002.

- “Topološka obilježja i mjere kaotičnih mapa sa suženim područjem definicije i njihova primjena”, naziv je njegova doktorata pod mentorstvom Vladimira Paara

- Na Zavodu za teorijsku fiziku docent je postao 2004.

- Boravio je na postdoktorskom usavršavanju u Technion, Israel Institute of Technology

- Bavi se optikom i fotonikom i ultrahladnim atomskim plinovima

- Autor je i koautor brojnih znanstvenih radova, dobitnik je godišnje nagrade za znanost

Fizičar kad je blizu zvučnika

Rock: Jimi Hendrix, The Doors, AC/DC, Nirvana

Punk: Sex Pistols, Dead Kennedys, vidjelo ga se na koncertu Jello Biafra and the Guantanamo School of Medicine

Jazz: Herbie Hancock, The Rosenberg Trio

Lokalna mjuza: TBF, Majke, Jinx