VELIKA PREVARA (1)

Profesori su svaku drugu kunu koja je došla na fakultet strpali sebi u džep. Ministre, a što sad?

Na projektima namijenjenima tržištu zaradili su 324 milijuna kuna. Od školarina su zaradili 560 milijuna kuna
 Sopta/CROPIX

ZAGREB - Ako postoje ratni profiteri, onda postoje i akademski! - tim je riječima prof. dr. Predrag Marković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu komentirao nalaz Državne revizije na fakultetima, o kojem će se u četvrtak raspravljati u Saboru, i zaključio:

- Ovo je čisti reket! Kada vidimo kako se dijelio novac i na što, svima je jasno da su školarine služile samo za dodatno bogaćenje pojedinaca i nad tim se svi moramo duboko zamisliti. Ne može akademska zajednica biti imuna na procese koji se događaju oko nas. Prije dvije godine, kad je fakultet bio u blokadi, bila su nam puna usta studenata, govorili smo da se zalažemo za besplatno školstvo, a istodobno smo od njih uzimali novac, što i dalje činimo.

Šokantan nalaz

Nalaz Državne revizije, koji smo objavili u Nedjeljnom Jutarnjem, šokirao je hrvatsku javnost. Pokazalo se da su studenti bili u pravu kada su se zalagali za ukidanje školarina. Brojke jasno pokazuju da je veći dio novca od školarina i projekata završio u džepovima pojedinih profesora kojima je više bilo stalo do osobnog bogaćenja nego do obrazovanja studenata koji su ih za to platili.

Tako su u 2009. svi fakulteti od školarina i projekata zaradili 884 milijuna kuna. Veći dio tog novca - više od 560 milijuna kuna - kroz školarine su dali roditelji studenata, koji ionako kao porezni obveznici plaćaju visoko obrazovanje. Šokantno zvuči da je gotovo polovica novca - točnije 365 milijuna kuna - koji su na školarinama i projektima zaradili fakulteti, isplaćena nastavnicima kroz ugovore o djelu i autorske honorare. Revizija je utrdila kako je od većeg dijela projekata koje su pojedici dobili na račun institucija na kojima rade (riječ je o iznosu od 324 milijuna kuna) glavni dio novca (80 do 90 posto) isplaćen u honorare.

Od nekih projekata instituciji nije ostala ni lipa.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je jedini dobio nepovoljno mišljenje revizije, dodatak od 35 posto na plaću primali su svi zaposleni. Istodobno na fakultetu nisu vodili evidenciju o prekovremenom radu. Šest stručnih djelatnika, uz plaću i dodatak od 35 posto, primilo je još i stimulaciju od 50 posto iznosa plaće.

No, to nije sve. Isplaćivale su se i naknade zbog “povećanog opsega posla” u iznosu od 300 do čak 31 tisuću kuna, pa čak i za održavanje aparata za pitku vodu! A osoba koja je utvrdila tko sve treba dobiti mjesečne stimulacije i u kolikom iznosu, i sama je bila nagrađena - stimulacijom.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 07:45