PROGNOZE HNB-A 'Gospodarskog oporavka Hrvatske za sada nema'

ZAGREB - Gospodarskog oporavka Hrvatske za sada nema, za razliku od većine zemalja srednje i istočne Europe, kao i EU-a u cjelini, u kojima se ponovno ostvaruje rast realnog BDP-a, a Hrvatska se zbog toga izdvaja kao zemlja s najizraženijim padom zaposlenosti, ističu analitičari Hrvatske narodne banke (HNB).

"U idućem razdoblju dodatni uteg oporavku bit će fiskalna politika zbog ulaska u proceduru pri prekomjernom manjku. Sve to upućuje na zaključak da bi se jaz između Hrvatske i usporedivih zemalja mogao još više povećavati bez odlučnijih mjera ekonomske politike. Recentni rast premije za rizik za Hrvatsku pokazuje da to očekuju i financijska tržišta", navodi se u najnovijem Informaciji HNB-a o gospodarskim kretanjima.

Po podacima HNB-a, realni BDP u četvrtom tromjesečju 2013. smanjio se za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, snažnije nego što se očekivalo.

Ta je kontrakcija podjednako posljedica pada izvoza i domaće potražnje, pri čemu se među sastavnicama agregatne potražnje negativnim promjenama izdvajaju investicije i osobna potrošnja, dok je državna potrošnja blago porasla.

Dostupni navješćujući pokazatelji za siječanj i veljaču upućuju na to da bi moglo doći do ublažavanja višemjesečnih negativnih kretanja s obzirom na porast poslovnog optimizma u industriji i trgovini. Pouzdanje potrošača početkom 2014. također je blago poraslo s vrlo niske razine na kojoj je bilo krajem 2013. godine, navode analitičari HNB-a.

No, upozoravaju kako je tijekom četvrtog tromjesečja prošle godine zabilježen najsnažniji tromjesečni pad broja zaposlenih osoba od početka krize (2,9 posto), a snažno se povećao i broj nezaposlenih osoba.

Na početku 2014. pad broja zaposlenih osoba zaustavio se, a broj nezaposlenih samo je malo porastao u odnosu na posljednje tromjesečje 2013. Tako se administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju 2014. zadržala na razini iz četvrtog tromjesečja 2013. (20,6 posto). Međutim, prerano je govoriti o zaustavljanju nepovoljnih kretanja, s obzirom da podaci iz Ankete o poslovnom pouzdanju upućuju na moguće daljnje smanjivanje zaposlenosti u građevinarstvu i industriji, naglašavaju analitičari središnje banke.

Napominju kako je i početkom ove godine nastavljen trend smanjivanja inflacije potrošačkih cijena, a godišnja je stopa inflacije u siječnju usporila na 0,1 posto.

Na usporavanje inflacije utjecalo je prelijevanje pada cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na domaće cijene, a već duže vrijeme niskoj inflaciji pogoduju slaba potražnja te odsutnost domaćih troškovnih pritisaka.

Po podacima analitičara središnje banke, povećanje snižene stope PDV-a na šećer, ulja, vodu i usluge smještaja s 10 na 13 posto djelovalo je u siječnju na rast cijena u iznosu od 0,1 postotnog boda.

Manjak na tekućem računu platne bilance u posljednjem tromjesečju 2013. povećao se na godišnjoj razini, no, zahvaljujući pozitivnim kretanjima tijekom prva tri tromjesečja, u cijeloj 2013. ostvaren je pozitivan saldo tekućeg računa od 600 milijuna eura.

"Nakon snažne kontrakcije manjka u posljednje četiri godine, na daljnje poboljšanje u 2013. najviše je utjecao pad manjka na računu faktorskih dohodaka zbog niže dobiti poduzeća i banaka u vlasništvu nerezidenata. Ujedno se povećao neto izvoz robe i usluga, što je posljedica nastavka pozitivnih trendova u razmjeni usluga, dok se manjak u robnoj razmjeni povećao", navodi se u informaciji.

Analitičari središnje banke zamjećuju i da se neto priljev kapitala iz inozemstva u posljednjem tromjesečju prošle godine u najvećoj mjeri odnosio na intenzivno zaduživanje države.

Za razliku od toga, kreditne su se institucije nastavile razduživati, iako znatno blažim intenzitetom nego prethodne godine. Inozemne obveze smanjili su i ostali domaći sektori, u prvom redu javna poduzeća.

Istodobno, po podacima HNB-a, javni se dug u prošloj godini znatno povećao, za 11 postotnih bodova BDP-a te je krajem godine iznosio 219,4 milijarde kuna ili gotovo 67 posto BDP-a.

Država, kako se napominje, nije iskoristila sva sredstva osigurana zaduživanjem u 2013., već je znatan dio (oko 4 posto BDP-a) položila kao depozite kod HNB-a za financiranje potreba u 2014.