PROMJENA TRENDASvako šesto dijete uHrvatskoj rođeno je izvan braka

ZAGREB Svako šesto dijete rođeno u Hrvatskoj 2013. godine rođeno je kao izvanbračno dijete, objavio je Državni zavod za statistiku.

Udio djece koje je rodila neudata majka u Hrvatskoj se godinama kretao oko 10 posto. Od 2006. godine na ovamo taj se udio počeo povećavati, da bi lani premašio 16 posto na nivou države: u Međimurskoj županiji izvan braka rođeno je čak svako treće dijete (32,7 posto), a u još čak šest županija (Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križebvačkoj, Bejlovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji) izvan braka rođeno je više od 20 posto djece.

Iako se hrvatska obitelj smatra jednom od najtradicionalnijih u Europskoj uniji - u EU se izvan braka rađa čak 40 posto djece, a u susjednoj Sloveniji gotovo 60 posto - ovaj trend jasno pokazuje na nove trendove: tome u prilog svakako govori i sve veća stopa razvoda, sve manji broj vjenčanja i pad broja vjerski sklopljenih brakova, koji su se gotovo izjednačili s onim građanskima.

Prije pet godina vjerski sklopljenih brakova bilo je gotovo dvostruko više nego građanskih (65 posto naspram 35 posto), da bi se 2013. ta razlika dramatično smanjila: u crkvi se vjenčalo 56 posto parova, a kod matičara njih 44 posto. U brojnim gradovima, pa čak i u konzervativnijim sredinama, vjerskih je brakova manje nego građanskih, a takva je situacija i u tri županije - Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Detaljan prikaz pokazatelja o prirodnom prirastu u 2013. godini, koji je objavio DZS, pokazuje da se i dalje rađa sve manje djece, pada broj vjenčanja i raste broj razvoda. Dob žena koje rađaju djecu sve je veća te je lani prosječna rodilja bila starija od 28 godina, dok je sredinom 80-tih imala tek 23 godine.

U 2013. godini po prvi je put skupina rodilja u dobnoj skupini od 30 do 35 godina bila najbrojnija - u posljednjih 15-ak godina najčešće su rađale žene između 25 i 30 godina. Lani je svako drugo dijete rođeno u Hrvatskoj rodila majka starija od 30 godina. Takvo sve kasnije odgađanje majčinstva i rađanje u 30-tima pripisuje se sve dužem školovanju te većim poslovnim ambicijama žena, koje žele ostvariti karijeru prije majčinstva. Pokazuje to i podatak da je trećina svih žena koje su u 2013. godini rodile imala završen fakultet, iako je među svim ženama u dobi za rađanje taj udio manji od 25 posto.

Najviše rođene djece bilo je prvo dijete u obitelji - gotovo polovica sve rođene djece - dok je tek 12 posto djece bilo treće dijete u obitelji.

Raste i dob u kojoj se sklapa brak. Prosječni ženik 2013. je imao 30,7 godina, a prosječna nevjesta 28 godina: stariji su oko pet godina od prosječnih mladenaca iz 1989. godine.