Propada glavna reforma Mosta zbog dogovora HDZ-a i SDP-a

Ne, SDP sigurno neće podržati ukidanje niti smanjenje broja županija, nema govora o tome”, rekao nam je jedan visokopozicionirani izvor iz SDP-a nakon što se u javnosti opet nametnula tema Mostova prijedloga reforme lokalne i regionalne samouprave.

Dapače, Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović u televizijskom nastupu od prošloga tjedna javno je pozvala sve sudionike javnoga i političkog života, među kojima posebno oporbu, da postignu konsenzus u raspravi o važnim reformama, pa tako i reformi regionalne samouprave.

Uzaludan apel

To je na indirektan način bio javni poziv oporbi, ponajprije SDP-u, da podrži ideju reorganizacije - vrlo vjerojatno smanjenja broja županija - no socijaldemokrati, čini se, nemaju namjeru sklapati pakt s Mostom, pa čak ni iz banalnih razloga kako bi “prkosili HDZ-u”.

“Ne dolazi u obzir. Ukidanje županija, osim toga, ionako traži dvotrećinsku većinu u Saboru koju ni s nama neće imati. Čemu se onda trošiti u takvim pričama? Neka se među sobom dogovore što žele sa županijama ili neka se fino raziđu”, poručio je jedan drugi SDP-ovac.

Stranka Zorana Milanovića, dakle, nema namjeru podržati Mostov prijedlog, što je zapravo dovelo do prilično neprirodne situacije na domaćoj političkoj sceni - neke vrste prešutnog suglasja između socijaldemokrata i HDZ-a, čime će Most i ministrica Jurlina Alibegović dosta teško progurati prijedlog reforme regionalne uprave, za što se ova bivša ravnateljica Ekonomskog instituta godinama sustavno zalaže.

“Reforma jedinica lokalne i regionalne samouprave je cjelovita reforma i mi već imamo prijedlog koji će biti sastavni dio Vladina akcijskog plana. U tom planu predviđaju se konkretne mjere i rokovi, a cilj je da građani ovom reformom dobiju bolje usluge”, rekla je Jurlina Alibegović, dodavši kako je za svaku reformu “potrebna politička volja ne samo pozicije nego i opozicije, a onda i podrška medija, gospodarstvenika...”

Predsjednikov stav

Nije čudno da Jurlina Alibegović poziva na suglasje oko ove teme, posebno s obzirom na to da se HDZ, Mostov koalicijski partner, izričito protivi ideji ukidanja županija te da je ova stranka u tome jedinstvena, za razliku do SDP-a u kojem bi pojedinci čak i podržali takav prijedlog, ali su se priklonili vrhu stranke.

“Naš predsjednik se protivi smanjenju i ukidanju županija, a mi koji možda mislimo drukčije onda se priklonimo njegovu mišljenju”, iskren je jedan sugovornik iz SDP-a.

Siniša Hajdaš Dončić dotle je malo izravniji.

“Objektivno bi broj županija vrlo vjerojatno trebalo svesti negdje između 13 i 15. Već sam bio izjavljivao da je funkcija župana uglavnom protokolarna, osim kad su u pitanju Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija. No, ovo govorim u svoje osobno ime”, rekao je Hajdaš Dončić.

HDZ-ov Goran Pauk, šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija, za Jutarnji list je izjavio kako HDZ neće pristati na Mostov prijedlog te kako je o tome već razgovarao s ministricom Jurlinom Alibegović.

“Rekao sam joj već da je to bespotrebno i da postoje druge stvari kojima bi se trebala baviti, a ne da dira u ono što je kod nas već odavna udomaćeno. Mi smo podijeljeni po županijama, ljudi ne migriraju pretjerano iz jedne županije u drugu, a onda vam još i istraživanja pokazuju kako se s ukidanjem županija slaže samo 10 posto građana”, rekao je Pauk i dodao kako je izrazito nezadovoljan što u raspravu o reformi regionalne samouprave “nisu pozvani ljudi s lokalne i regionalne razine”.

Jedinice bez novca

Mnoga istraživanja o županijama koja u Hrvatskoj provode javni instituti dotle pokazuju kako ima i više nego dovoljno razloga da se pokrene rasprava o drukčijem regionalnom ustroju države.

Prema istraživanju koje je proveo Institut za javne financije, samo četiri od 21 županije imaju pozitivnu neto fiskalnu poziciju - odnosno fiskalno su neovisne - dok je pozitivnu neto fiskalnu poziciju tri godine zaredom imala samo jedna županija, Istarska.

To zapravo znači da čak 17 županija funkcionira isključivo kao primatelj iz proračuna opće države, iako bi županije po svojim statutima zapravo trebale biti nositelji razvoja.