U Hrvatskoj je manje od dva posto stanovništva, dakle manje od 80.000 ljudi, bilo zaraženo novim koronavirusom, pokazuju preliminarni podaci serološkog testiranja koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Niska prokuženost u našoj populaciji, što znači i nizak broj ljudi otporan na zarazu, pokazuje da će najveći dio hrvatskih građana biti ugrožen koronavirusom SARS-Cov-2 u slučaju da dođe do drugog pandemijskog vala.
Da se virus ne bi širio u populaciji nužno je da je visoki udio stanovnika prebolio bolest (stjecanje tzv. imuniteta krda) ili da je visoki udio stanovništva cijepljen. Kako se radi o novom virusu, cjepiva nemamo.
1100 uzoraka
Podsjetimo, u HZJZ-u je prije tri tjedna počelo serološko testiranje 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo. - Do sada je testirano 520 uzoraka. Uzorke smo početno testirali ELISA testom, a svi reaktivni uzorci potvrđuju se testom neutralizacije virusa u kulturi stanica.
Dio uzoraka već je testiran neutralizacijskim testom, a preostali su još u obradi jer test traje četiri-pet dana. Preliminarni podaci pokazuju nisku prokuženost stanovništva, ispod dva posto. Valja napomenuti da neutralizacijska protutijela nisu dokazana kod svih ispitanika čiji su uzorci ELISA testom dali pozitivan rezultat. Taj je podatak važan jer samo neutralizacijska protutijela imaju zaštitnu ulogu pri ponovnoj infekciji - rekla nam je dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.
- Za istraživanje se koriste slučajno odabrani ostatni uzorci seruma prikupljeni od osoba oba spola i različitih dobnih skupina, uključujući i djecu. Testiraju se osobe iz različitih županija, kontinentalnih i primorskih. U istraživanje su uključeni oni ispitanici koji su pristali na testiranje i odgovorili na anketni upitnik kojim smo prikupili epidemiološke podatke, uključujući i potencijalnu izloženost SARS-CoV-2 - pojasnila je dr. Vilibić-Čavlek.
Niska prokuženost
- Slične su rezultate, tj. nisku prokuženost pokazala seroepidemiološka istraživanja, provedena i u drugim europskim državama - dodala je dr. Vilibić-Čavlek. Primjerice, serološka su istraživanja u Češkoj i Sloveniji pokazala da je u tim zemljama, koje su se, poput naše, rano zatvorile, koronavirusom bilo zaraženo između dva i pet posto stanovnika. Čak i države, regije i gradovi u kojima je SARS-CoV-2 duže vremena slobodno kolao, u populaciji bilježe nisku prokuženost.
Primjerice, u Engleskoj se prokuženost procjenjuje na oko sedam posto, a u teško pogođenoj talijanskoj regiji Lombardiji na oko 15 posto. Prema pisanju New York Timesa, prokuženost u New Yorku iznosi 19,9, u Londonu 17,5, u Madridu 11,3, u Wuhanu 10,0, a na širem području Stockholma 7,3 posto. Sve te brojke nedostatne su za postizanje kolektivnog imuniteta, u medijima popularno nazvanog “imunitet krda”. Da bi se koronavirus SARS-Cov-2 prestao širiti u populaciji, njezina prokuženost mora biti iznad 60 posto.
Hoće li se virus, koji je u Hrvatskoj trenutačno zaustavljen oštrim mjerama karantene, vratiti najesen, odnosno hoće li biti drugog pandemijskog vala, pitanje je na koje nitko trenutačno ne zna odgovor. Mnogi znanstvenici smatraju da je on izvjestan upravo stoga što ni u jednoj zemlji nije postignut kolektivni imunitet.
Nadalje, respiratorni virusi, u koje se ubraja SARS-CoV-2, u umjerenim pojasevima pokazuju sezonski karakter, odnosno dominiraju u kasnu jesen i zimu, a povlače se ljeti. No, riječ je o novom virusu koji je u Hrvatskoj, ali i nizu europskih zemalja, prestao kolati ili kola ograničeno, prije svega zahvaljujući rigidnim mjerama socijalne distance (zbog izoliranosti ljudi nije mogao prelaziti s čovjeka na čovjeka i širiti zarazu), a ne zbog toplijeg vremena.
Dio znanstvenika nada se da bi novi koronavirus mogao nestati kao njegov “rođak” SARS-CoV, uzročnik Teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Podsjetimo, SARS se pojavio 2003. godine u Kini, a od njega je oboljelo oko 8000 sljudi, od kojih je 800 preminulo. Zatim je nakon nekoliko mjeseci nestao prije nego što se proširio diljem svijeta. Zašto je nestao - također je pitanje bez odgovora.
Procjepljenost
U svakom slučaju, dok svijet ne dostigne kolektivni imunitet, jedino pravo oružje protiv Covida je cjepivo, za koje postoji više kandidata. Jednom kad se pronađe, morat će se cijepiti velik broj stanovnika svijeta. Problemi se očekuju u pravodobnoj proizvodnji milijardi doza cjepiva te distribuciji. Prve su procjene pokazivale da bi se, za stjecanje kolektivnog imuniteta, u svijetu trebalo cijepiti oko 40 posto stanovnika, odnosno njih oko tri milijarde. No, ta se procjena radila na temelju očekivanja da će oko 20 posto stanovništva dotad steći imunitet dolazeći u kontakt s virusom.
Bude li taj udio znatno manji, na razini sadašnjeg, i cjepiva će trebati znatno više. Da bi se u Hrvatskoj postigao kolektivni imunitet, u tom će slučaju biti nužno osigurati znatno više od 1,5 milijuna doza, kao što je preliminarno prognozirano. Iako je prokuženost u Hrvatskoj mala, mnogi su građani uvjereni da su baš oni u siječnju i veljači preboljeli Covid-19. - Serološko testiranje moći će se obaviti u HZJZ-u na uputnicu, odnosno uz plaćanje. HZJZ je poslao HZZO-u prijedlog cijene te će se nakon njihova odobrenja započeti rutinsko testiranje - rekla je dr. Vilibić-Čavlek.
Serološkim testovima mogu se određivati protutijela IgM, IgG i IgA koje tijelo razvija tijekom borbe s virusom. - Protutijela IgM prva su koja se javljaju, obično ih možemo dokazati krajem prvog tjedna od početka bolesti. Njihova je prisutnost u krvi prolazna, što znači da se mogu naći tijekom akutne faze bolesti i neko vrijeme poslije, a zatim nestaju.
Protutijela IgG pojavljuju se ubrzo nakon protutijela IgM, dosežu visoku razinu tijekom akutne bolesti, a nakon preboljenja njihova razina opada te ostaju prisutna dulje vrijeme i štite od ponovne infekcije - pojasnila je dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku HZJZ-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....