ZAGREB - SDP-ova inicijativa ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva nije danas dobila potporu saborskog Odbora za Ustav.
Odbor je, naime, o prijedlogu da se ta točka uopće stavi na dnevni red sjednice glasovao neodlučno, s pet glasova za i pet protiv.
Karamarko: 'HDZ nije protiv ukidanja zastare za politički motivirana ubojstva, ali SDP koristi nepotreban alat'
Za raspravu su bili jedino SDP-ovci, protiv su glasovali zastupnici HDZ-a Vladimir Šeks i Davorin Mlakar, HNS-ov Goran Beus Richembergh, laburist Dragutin Lesar i SDSS-ov Milorad Pupovac.
HDZ SDP-u zamjera što je inicijativu u proceduru uputio na samom kraju zasjedanja Sabora, a članovima Odbora ona je, s pozivom na današnju sjednicu, poslana jučer u večernjim satima.
Šeks je ustvrdio da se u svim dosadašnjim ustavnim promjenama radilo tako da se o inicijativi prvo obavijestilo sve zastupnike, da su svoje stavove utvrdili klubovi, a potom provedene konzultacije među strankama te tek tada se išlo na sjednicu Odbora za Ustav.
"Čemu ovolika nevjerojatna žurba", upitao je Šeks, koji je uvjeren da ubrzanom procedurom ustavnih promjena SDP želi dobiti na vremenu pred Europskom komisijom.
"Europskoj komisiji želi se prikazati - krenuli smo s ustavnim promjenama da ne zastarijevaju ubojstva, nemojte nas previše stiskati da u Hrvatskoj promijenimo Lex Perković", rekao je Šeks.
I njegov stranački kolega Davorin Mlakar smatra da je predložena promjena pokušaj relativizacije katastrofalnih posljedica "Lexa Perković" te da se Ustav želi promijeniti nekom "a la wild" kombinacijom.
SDP-ovce je pozvao da danas odustanu od rasprave i provedu uobičajenu proceduru ustavnih promjena.
Da je predložena inicijativa pokušaj kontrole štete pred Europskom komisijom smatra i Dragutin Lesar, koji je SDP optužio za nasilje nad procedurom i zastupnicima.
"To je panična reakcija na to što su veleposlanici prije tri dana poslali jasnu poruku da Zakon o suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU postaje službeni prijepor", rekao je Lesar.
Ni Milorad Pupovac ne spori petini zastupnika pravo da iniciraju ustavne promjene, no smatra da nema razloga za žurbu u proceduri.
"Ne vidim nikakvih indicija da se zemlja nalazi u izvanrednom stanju, nikakve obilnije pravne i ustavne nesigurnosti", rekao je Pupovac.
Kolegama je poručio da bi zastupnici Ustav prije svega trebali zaštititi od sebe te da se Ustav ne može mijenjati na temelju politički motiviranih inicijativa.
Upitao je i jesu li zastupnici svjesni političkih konsekvenci koje bi mogla imati takva promjena Ustava.
"Protivim se stavljanju u Ustav dodatnog kiča, koji neće imati nikakvih pravnih učinaka, ali može motivirati političke podjele", rekao je Pupovac.
Podsjetio je da je prije tri godine u Ustav ušla odredba o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala, koja je rezultirala jednim jedinim nedovršenim postupkom.
Beus Richembergh upozorio je, pak, da je načelo stabilnih demokracija da se Ustav ne mijenja često i radikalno, kako se ne bi proizvela pravna nesigurnost.
"Razumijem kolege kojima se u posljednjih nekoliko mjeseci pokušava priljepiti etiketa bez sadržaja, da štite političke ubojice, no nema razloga da ovako odgovaramo na tu etiketu", uvjeren je Beus Richembergh.
Kazao je da HNS i ostale članice vladajuće koalicije smatraju da se pitanje političkih ubojstava može riješiti mimo Ustava.
SDP-ovi zastupnici naglašavali su, pak, da procedura nije prekršena te da se Ustav ne mijenja preko noći, nego kroz tri etape, kako je i predviđeno.
"Kritike su da bi se opravdao neosnovani napad na promjene Zakona o suradnji u kaznenim stvarima sa članicama EU. Ovim promjenama mnogi bi doživjeli istinu, a to baš i ne žele", rekla je Ingrid Antičević Marinović.
"Kad se u društvu stvore takve okolnosti da se društvo dijeli po vrlo važnom pitanju, da neka skupina, i to čak vladajuća, štiti politički motivirane ubojice i kad se takve optužbe ponavljaju iz dana u dan, sasvim je legitimno braniti se i braniti društvo od takvih neodgovornih optužbi.
Grbin: 'SDP-ova inicijativa ustavnih promjena ostaje na stolu'
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin izjavio je kako činjenica da SDP-ova inicijativa promjene Ustava danas nije ušla na dnevni red sjednice Odbora za Ustav ne znači da se o njoj ne može raspravljati sutra, preksutra ili najesen. Objasnio je da inicijativa ostaje na stolu i da će SDP predložiti da se o njoj raspravlja na prvoj sljedećoj sjednici Odbora, a na pitanje kada će to biti odgovorio je: "Kada se dogovorimo".
"Može biti tijekom ljetne stanke, početkom jesenskog zasjedanja...Ovisit će i o priljevu drugih predmeta", rekao je Grbin novinarima u Saboru. Kazao je kako je SDP-u "izrazito žao što predstavnici drugih političkih opcija nisu podržali ni da se o inicijativi raspravlja".
"Smatramo da je to bila vrijedna incijativa i mi od nje nećemo odustati. Ne želimo da počinitelji ovakvih gnjusnih kaznenih djela počinjenih pod pokroviteljstvom jednog režima, a poslije uz čuvanje drugog režima, ostanu nesankcionirana", naglasio je Grbin.
Odbio je tvrdnje da SDP prije sjednice Odbora nije proveo konzultacije u koaliciji. "Razgovarali smo sa svim kolegama. SDP je politička stranka sa svojom agendom, prijedlozima i stavovima. Svatko ima pravo neslagati se s našim prijedlozima, ali smatramo da takvo neslaganje mora jasno objasniti", kazao je. Na optužbe oporbe da SDP "siluje proceduru" kazao je kako to nije točno.
"Otvaranje rasprave je prvi korak u izradi nacrta promjene Ustava. Da bi se taj nacrt mogao napraviti potrebna je rasprava i glasovanje u Saboru. To je bio tek prijedlog sa smjernicom kako bi promjena trebala izgledati. Ne znači da se u kasnijoj raspravi na tijelima ili radnoj skupini ta promjena ne može proširiti", rekao je Grbin.
Na pitanje zašto se s inicijativom išlo zadnji dan zasjedanja Sabora, Grbin je odgovorio kako je bilo bitno da SDP pokaže da govor o sankcioniranju najtežih oblika kaznenih djela nije prazna priča, nego nešto iza čega stranka stoji. Kazao je i da je sjednica Odbora sazvana kad je prijedlog predan u proceduru.
"Mi smo razgovarali i pokušali vidjeti koji su razlozi zbog kojih se netko protivi sankcioniranju tako teških kaznenih djela. Ni u prethodnoj raspravi ni danas nismo čuli jasne argumente zbog kojih bi trebalo ostaviti mogućnost zastarjevanja kaznenih djela koja su počinjena pod patronatom države, bez obzira koja je to država bila", rekao je.
Grbin je odbio tumačenja da se nezastarjevanje politički motiviranih ubojstava moglo riješiti bez ustavne promjene. "Kazneni zakon kaže da se pitanje nezastarjevanja uređuje međunarodnim ugovorom ili Ustavom. S obzirom da se ovdje radi o nečemu što nije uređeno međunarodnim ugovorom, mi Ustavom moramo odrediti da se radi o posebno teškim oblicima kaznenih djela za koje nije moguće da nastupi zastara. Isto je bilo kad se razgovaralo o nezastarjevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva", kazao je Grbin. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....