Konstruktor u blokadi, Dalekovod u blokadi, IGH u desecima milijuna kuna gubitaka, Ingra na koljenima. Današnja je to slika još samo prije nekoliko godina vladara hrvatskog građevinarstva. Bez Jure Radića, Luke Miličića, Željka Žderića, ali i Slavena Žužula Hrvatske autoceste nisu mogle ugovoriti niti jedan posao.
Financijski procvat
Oni su bili ti koji su diktirali kojim će se tempom graditi i u koje će infrastrukturne objekte država investirati novac. Predsjednici uprava HAC-a, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih cesta drhtali su pred moćnim direktorima hrvatskih građevinskih tvrtki. Bivši predsjednik Mesić jednostavno je objasnio kako funkcioniraju stvari u hrvatskom građevinarstvu: IGH projektira, Konstruktor gradi, Dalekovod oprema, a Matulović-Dropulić daje građevinske dozvole. U doba vlasti HDZ-a i Ive Sanadera sve su te tvrtke doživjele enorman financijski procvat. Kovali su se planovi za izlazak na strana tržišta, Jure Radić je najavljivao poslove u Rusiji, Žderić je pričao kako će dobiti bankovnu garanciju od milijardu eura za gradnju autoceste u Crnoj Gori. Sve je to propalo, a Konstruktor sada tjeraju sa svih gradilišta u Hrvatskoj.
Projekt nizinske pruge
Bez obzira na globalnu ekonomsku krizu koja je utjecala na građevinske poslove, pad velikih građevinara prije svega je prouzročen odlaskom Ive Sanadera, a potom i HDZ-a s vlasti. Više nema megalomanskih projekata poput Pelješkog mosta s četiri trake i autoceste prema Dubrovniku. Nema više političke isprepletenosti Vlade, IGH i HAC-a. Marina Matulović-Dropulić bila je ministrica graditeljstva i istodobno vlasnica dionica IGH. Sjedila je u Nadzornom odboru Hrvatskih željeznica kad je IGH dobio natječaj za projektiranje nizinske pruge. Dioničar IGH bio je i Mario Crnjak dok je bio direktor HAC-a za koji je IGH napravio stotine projekata. Snagu i nedodirljivost pokazali su još 2005. kad su međusobno raspodijelili posao i dogovorili se tko će se javljati na koje natječaje.
Sumnja u monopolističko udruživanje domaćih građevinaca pojavila se i 2006. godine pri gradnji 2.b faze autoceste Rijeka - Zagreb, vrijedne više od 300 milijuna eura, koju su financirale Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka.
Akteri uvijek šute
Sporno je bilo to što je konzorcij Vijadukt, Strabag, Hidroelektra i Konstruktor, koji je na natječaju dobio gradnju svih pet dionica u sklopu 2.b faze, kao kooperante angažirao gotovo sve tvrtke koje su se javile na taj natječaj, ali na njemu nisu prošle.
Štoviše, praktički svaka od spomenutih tvrtki zaposlena je kao podizvođač radova baš na onim dionicama za koje je na natječaju bila predala ponude.
No, akteri su, naravno, uvijek šutjeli, a sumnje nikad nisu dokazane.
Banka zahtijevala odlazak Luke Miličića iz Dalekovoda
Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, bio je jedan od glavnih ljudi u građevinskom lobiju. Na čelu tvrtke bio je punih 15 godina, sve do ovoga ljeta. U potpunoj tišini Nadzorni odbor ga je u srpnju razriješio i na to mjesto imenovao Matjaža Gorjupa. Miličić je smijenjen nakon što je Dalekovod 2011. završio s gubitkom od 110 milijuna kuna, a 2010. godine tvrtka je imala dobit od 37 milijuna kuna. Alarm su uključile banke kreditori, i to prije svih Zagrebačka banka, te zatražile restrukturiranje tvrtke. Jedan od uvjeta je bio Miličićev odlazak. Miličić se pokušao spasiti pronalaskom stranih investitora koji bi financijskom injekcijom spasili Dalekovod. Spominjala se indijska tvrtka Tatra, ali sve je završilo Miličićevim umirovljenjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....