POSLJEDICE VLADINIH MJERA

Propast malih pumpi: Najavljuju val otpuštanja i zatvaranje posla. Ekspert: ‘Postoji rješenje...‘

Zaustavljeno je poskupljenje, no analitičari tvrde: U ovakvim uvjetima moći će preživjeti samo najveći

Andrej Plenković, benzinska crpka

 CROPIX

Vlada je u ponedjeljak na zatvorenom dijelu sjednice zamrznula cijene osnovnih goriva na dva tjedna, i to na benzinskim crpkama koje nisu na autocestama, a takvih je u Hrvatskoj 94 posto.

To znači da će od utorka na većini crpki osnovni eurosuper koštati i dalje 13,50 kuna, dizel 13,08 kuna, a plavi dizel 9,45 kuna.

Na autocestama, a riječ je o oko šezdesetak crpki, eurosuper će od utorka koštati 14,06 kuna, a dizel 14,57 kuna.

U Vladi sada ističu da su uz ranije mjere - limitiranjem marže na 65 i 40 lipa, smanjenjem trošarina za 80 i 40 lipa, ukidanjem naknade za biogorivo i uvođenjem dvotjednog obračunskog razdoblja formiranja cijena - intervencijama smanjili cijene goriva od 2,38 do 3,56 kuna.

Logika ove odluke, kako je pojasnio premijer Andrej Plenković, bila je da se ublaži udar na standard građana i gospodarstva, a da se vodi računa o sezoni u kojoj bi turisti kupovali gorivo na autocestama, gdje će cijene biti veće.

Vladin je argument i da zbog ovog neće nastradati opskrbljivači jer se cijena za premium goriva i dalje formira slobodno, a da je potrošnja baznog i premium benzina čak 50 naprema 50 posto, a kod dizela 70 naprema 30 posto u korist baznog dizela, te da tu trgovci i dalje imaju prostora za održivo poslovanje.

Kritični stručnjaci

Premijer ne misli niti da će se turisti masovno spuštati s autoceste kako bi u središtima točili gorivo, što bi dovelo do velikih gužvi u manjim mjestima, posebno na otocima.

No, s ovakvim tumačenjima ne slažu se naftni stručnjaci, poduzetnici, a i oporba je kritična.

Mjera je problematična, kažu, jer će najviše udariti po malim opskrbljivačima koji nemaju crpke na autocestama, a i ovako im je marža smanjena i na granici je isplativosti, pa im zbog toga prijeti zatvaranje ili otpuštanje radnika.

Jasminko Umićević, stručnjak za energetiku, kaže da će oni sigurno poslovati s gubitkom. Vladine mjere vidi kao vatrogasne, vjeruje da bi slovenski Petrol mogao tužiti državu kao što je bio i slučaj u njihovoj matičnoj državi kada je Vlada limitirala cijene, a rješenje problema vidi u povećanju Ininih kapaciteta proizvodnje derivata.

image

Tko ima koliko crpki

- Mi smo sve prodali i naftnim tržištem vladaju strane kompanije, pa je tu Vladin manevarski prostor dosta sužen. Vlada mora hitno vidjeti s Inom kako maksimizirati njihove kapacitete. Rafinerija Rijeka bi mogla pokriti veliku većinu tržišta kada bi se podigli kapaciteti, a Vlada tu mora imati aktivnu ulogu. Možda čak i subvencionirati Inu koja bi mogla kupovati i skuplju naftu, pa je uz prilagodbe prerađivati u Rijeci - kaže Umićević.

Kritičan je i Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika, koji upozorava na moguće štrajkove malih trgovaca koji nisu na autocestama.

- Oni neće imati od čega platiti kredite, radnike, održavanje sustava. Ovdje je riječ o PR-u Vlade, a problemi se ne rješavaju. Potrebne su strukturne reforme i smanjivanje PDV-a na gorivo - upozorava Bujas te napominje da poduzetnici sada plaćaju i tri puta veću struju od građanstva.

No, PDV diktira Europska unija, pa tako stopa na gorivo mora biti onolika kolika je maksimalna stopa u jednoj državi, a kod nas je to 25 posto.

Zato Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a smatra da bi na razini Unije trebalo otvoriti temu o izmjenama direktive o PDV-u na gorivo, kao i o minimalnim trošarinama.

- Neka Hrvatska pokrene tu raspravu. Zabrinjava i što će male pumpe krahirati i što se praktički stvara duopol između Petrola i Ine. Bogate korporacije će preživjeti kako bi se očistilo tržište - smatra Hajdaš Dončić.

Ipak, i korporacije o kojima govori Hajdaš Dončić teško da će podržati ovakvu mjeru. Naime, čak i bazična matematika pokazuje da uz zamrznutu maksimalnu cijenu naftnih derivata teško mogu rentabilno poslovati. Naime, do daljnjega će upravo opskrbljivači morati amortizirati sav rast nabavne cijene derivata na mediteranskom tržištu. A kako im je bruto marža već ranije smanjena na 65 lipa po litri prodanog benzina ili dizela, opet nije teško izračunati da taj iznos praktički nije dovoljan niti da amortizira ovotjedno poskupljenje nabavne cijene goriva.

Plavi dizel na udaru

Konkretno, ako je eurodiesel trebao poskupiti za 1,42 kune po litri, ispada da bi na svakoj litri goriva koje sada nabave i stave na tržište vlasnici benzinskih postaja gubili minimalno 77 lipa, ne računajući sve operativne troškove njihova opskrbnog lanca i prodajnog mjesta, poput troška logistike, energije i radne snage. Za pretpostaviti je da veliki igrači imaju određene rezerve derivata, no niti te količine neće potrajati dugo. Svaka nabava goriva značit će automatski gubitak, a prodaja na autocestama bit će slaba utjeha, pogotovo s obzirom na to da niti na autocestama opskrbljivači ne mogu računati na više od maksimalnih 65 lipa bruto marže po prodanoj litri - iznos za koji izvori iz industrije već dugo tvrde kako je nedovoljan da bi im omogućio rentabilno poslovanje.

Jesu li stoga moguće nestašice? To je doista vrlo moguć scenarij, a Vlada bi prije svega trebala biti zabrinuta oko sigurnosti dobave plavog dizela - goriva na kojem će trgovci imati golem gubitak, a nemaju obvezu nuditi ga na svojim postajama. Cijenu slabije dostupnosti platit će poljoprivrednici kroz veće troškove proizvodnje, a na koncu opet potrošači kroz veće cijene hrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 07:13