PROPAST ZNANOSTI Hrvatska daje više za prijevoz do škole nego za znanstvena istraživanja

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar upozorio je jučer da je velik problem struktura proračuna obrazovanja i znanosti.

Od sedam milijardi kuna koje idu za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje 91 posto odlazi na plaće 73 tisuća ljudi u sustavu. Ostatak je dobrim dijelom namijenjen prijevozu nastavnika i učenika do škola. To znači, zaključio je ministar, da za druge stavke novca naprosto nema.

- Iluzorno je da se iz proračuna Ministarstva znanosti pokriva sve, kad zakon propisuje da dio troškova pokrivaju lokalne zajednice kao osnivači škola. Za prijevoz srednjoškolaca troši se oko 300 milijuna kuna. Samo za usporedbu, tek nešto manja svota odlazi svim znanstvenim institutima u Hrvatskoj. Ispada da za dostupnost obrazovanju (prijevoz do škola) dajemo više novca nego za budućnost znanosti - izjavio je ministar.

Troškovi ureda

Na pitanje ima li prostora za uštede unutar Ministarstva znanosti koje zapošljava oko 280 ljudi i smješteno je u unajmljenoj zgradi, odgovorio je da bi se ušteda od deset milijuna kuna mogla postići kada bi se otvorio “ured na cesti”. Otkrio je, međutim, da se razmišlja o zamjeni zgrade za nekretninu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Pritom ne vidi razloga za smanjenje broja zaposlenih u svom ministarstvu.

Nejednaki tretman

- Ovo ministarstvo ima premalo ljudi. Slika o parazitima državnoga proračuna u ovom je slučaju potpuno kriva - ocijenio je Mornar.

Komentirajući problematiku nejednakog tretmana školskih udžbenika po županijama, zbog čega učenici jedne županije imaju besplatne udžbenike dok ih u drugoj županiji kupuju roditelji, složio se da takva praksa nije poštena.

- Ali ne možemo narediti svim županijama da kupuju školske udžbenike, no možemo zakonom propisati obvezu ujednačenja prakse - složio se ministar, uz opasku kako je jasno da pojedini lokalni političari kupnjom školskih knjiga dobivaju političke poene.

Iako u novoj školskoj godini neće biti nikakvih većih promjena (“bilo bi neozbiljno da sam u dva mjeseca mandata priređivao izmjene u sustavu”), Mornar je najavio početak pripreme kurikularne reforme. Cilj joj je rasteretiti učenike bubanja gradiva i usmjerenje prema učenju kroz logično razmišljanje. Prijedlog novog programa radit će 300-tinjak osoba, mahom praktičara iz škola, no početak rada na tom projektu morat će pričekati donošenje Strategije obrazovanja i znanosti, koja među ostalim predviđa devetogodišnju obveznu školu.

Olakšano gradivo

Eksperimentalna provedba novog nastavnog plana mogla bi početi u školskoj godini 2015./16., i to u onim školama koje se same prijave na javni natječaj, dok bi sve škole, nakon evaluacije eksperimentalne provedbe, nove kurikulume s olakšanim gradivom mogle primjenjivati godinu do dvije godine nakon toga. Realnije mu se čini da bi kurikularna reforma mogla krenuti od školske godine 2017./18.

- Činjenica jest da je današnja nastava čista utrka s vremenom. No, dok ne napravimo izmjene ne možemo reći učenicima da ne moraju učiti po sadašnjem nastavnom programu - rekao je Mornar.

U novoj školskoj godini neće se mijenjati niti odredba po kojoj nema zaključivanja ocjena na polugodištu. Pokazalo se, naime, da je prosječna ocjena na kraju osnovne škole prije ukidanja na polugodištu bila 4,22, a nakon ukidanja polugodišnjeg ocjenjivanja 4,27.

Obrazovanje ravnatelja

U srednjoj školi pak taj je postotak skočio s prosječne ocjene 3,55 na 3,67. Ministar zaključuje da je to statistički beznačajno. Jedan od problema kojim će se obrazovno ministarstvo pozabaviti jest i pitanje što sa 188 ravnatelja škola s višom umjesto visoke stručne spreme.