Planirani deficit proračuna od 10 milijardi kuna bit će probijen, ali niti približno iznosima od 600 do 800 milijuna kuna, koliko je najavljivao potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Naši sugovornici kažu da će povećanje deficita biti - neznatno. Donedavno se baratalo rastom deficita od oko 400 milijuna kuna, no to je u posljednjih nekoliko dana drastično smanjeno.
Rad preko vikenda
- Proračun smo planirali na projekcijama rasta BDP-a od 0,8 posto, a imamo pad. No deficit će biti približno u okvirima planiranog. Nemamo, naime, samo povećanje rashoda već bilježimo i povećane prihode - objašnjava naš sugovornik. Je li “približno u okvirima planiranog” 50, 100 ili 200 milijuna kuna, nije želio otkriti dok “prijedlog rebalansa ne bude usuglašen” iduće srijede. A do usuglašavanja, u Ministarstvu financija radit će se cijelog vikenda.
Svi sugovornici jučer su tvrdili da su minusi na stavkama za plaće (oko 600 milijuna kuna), povratu duga umirovljenicima (oko 300 milijuna) te za pokrivanje minusa u Brodosplitu (370 milijuna), u najvećem dijelu pokriveni preraspodjelama, povećanjem prihoda i uštedama.
Odbijanje dogovora
U devet mjeseci rashodi su za gotovo 790 milijuna kuna manji nego lani: materijalni rashodi, primjerice, za gotovo pola milijarde kuna, dok je na stavci “ostali rashodi” ušteđeno 300 milijuna.
S druge strane, najveći problem neostvarene su uštede na troškovima za zaposlene pa će minus na toj stavci do kraja godine iznositi nešto više od 600 milijuna.
Problem je, dijelom, nastao kad je dio sindikata javnih službi odbio bilo kakve dogovore zbog čega je Vlada raskinula Temeljni kolektivni ugovor. On je sada u produljenoj primjeni, sve do 19. prosinca, pa će jedina ušteda iz sfere kolektivnih ugovora za ovu godinu biti neisplata božićnica, odnosno oko 350 milijuna kuna. Usto, nešto se uštedjelo i na prijevozu za državne službenike, no ti podaci neće biti poznati dok se ne isplati još jedna plaća.
Plan za iduću godinu ostaje nepromijenjen: uštedjeti novim modelom prijevoza, smanjenjem dnevnice sa 170 na 150 kuna, smanjenjem jubilarne nagrade te neisplata božićnice i regresa. Ukupno više od milijardu i pol kuna.
U najvećim su problemima ministarstva s najviše zaposlenih - obrazovanje, zdravlje i unutarnji poslovi.
Prava zaposlenika
Dok u Ministarstvu zdravlja kažu tek da su, uvažavajući potrebe u zdravstvenom sustavu, usporili investicijska ulaganja u prostore i opremu, Ministarstvo obrazovanja nudi set opravdanja zašto nisu uspjeli uštedjeti.
- Većina materijalnih prava zaposlenika u sustavu znanosti i obrazovanja proizlazi iz kolektivnih ugovora pa tako i dodaci na plaću poput dodataka za smjenski rad (10 posto), dvokratni rad (10 posto), prekovremeni rad (50 posto), rad s učenicima po prilagođenom programu (7-15 posto), rad s učenicima u kombiniranom razrednom odjelu (10-20 posto), rad u školama koje imaju status škole s otežanim uvjetima rada (20 posto)... - rekli su u Ministarstvu obrazovanja.
Napominju i kako su “jedino na čemu su mogli uštedjeti troškovi samog Ministarstva”.
Prekovremeni sati
- Temeljem značajnih reformi u okviru administracije i upravljanja, u razdoblju od siječnja do rujna, a u odnosu na isto razdoblje 2011. uštedjeli smo oko pet milijuna kuna. Uštede su postignute na prekovremenim satima, intelektualnim uslugama, manjim troškovima za najam prostora te na 71 posto manjim troškovima za reprezentaciju - zaključili su u Ministarstvu obrazovanja.
Prijedlog rebalansa Vlada bi trebala u četvrtak uputiti u Sabor, zajedno s prijedlogom proračuna za 2013. Nakon što su vidjeli proračun za 2013., neki ministri priznali su kako će dogodine još teže skrpati novac za rad.
- Ako nam je ove godine falilo za jednu plaću, iduću godinu falit će nam za dvije - rekao je jedan ministar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....