Oglas postavljen u zagrebačkoj Gajevoj ulici, na Marulićevom trgu te u blizini hotela Esplanade kojim voditeljica istraživanja poziva osobe koje se bave prostitucijom da joj se jave i zauzvrat dobiju poklon-bon od 200 kuna jednog trgovačkog lanca, privuklo je veliku medijsku pozornost.
O istraživanju smo pričali s voditeljicom projekta dr. sc. Ivanom Radačić, višom znanstvenom suradnicom na Institutu Ivo Pilar.
Ivana Radačić sa suradnicima dijeli letke i na ulici, a isto planira raditi i nakon blagdana. Pod osobama koje se bave prostitucijom ne misli samo na žene nego i muškarce i transrodne osobe koji se tim poslom također bave. Zasad joj se na oglas javilo njih nekoliko, a cilj joj je da ima deset do dvadeset ispovijesti.
Potpuna anonimnost
Radačić u istraživanju ne koristi imena i prezimena osoba koje joj se jave, a poslije dobiju transkript svega što su rekle. Upitnik je fokusiran na njihova iskustva o tom poslu, odnos s državnim tijelima te na sustave podrške koje imaju, uključujući obitelj i prijatelje, na kakve probleme nailaze i kako bi se oni mogli riješiti. Ispitane seksualne radnice su u 30-ima i 40-ima, s različitim životnim pričama. Razlozi ulaska i iskustva o prostituciji su različita, što potvrđuje da prostitucija nije jednoznačan fenomen. Osobe koje se bave prostitucijom pokazale su velik interes za osnivanjem centara u koji mogu doći i savjetovati se o svojim problemima ili dobiti zdravstvenu ili pravnu pomoć, pa smatra da ovo istraživanje može biti prilika da se organiziraju. Smatra problematičnim što osobe koje dožive nasilje imaju strah od javljanja policiji jer će ih ona kazniti zbog seksualnih usluga. Očekuje da će se u istraživanju osobe koje se bave prostitucijom izjasniti o tome kako na njih utječu zakonske odredbe, koliko se često prekršajno gone, kako državna tijela postupaju prema njima te o nasilju kojem su izložene. Na projektu radi s antropologinjom, sociologinjom, doktorandom politologije te asistenticom koja je aktivistkinja za prava seksualnih radnica.
Radačić radi na dva projekta, prvo je komparativno istraživanje o politikama prostitucije u Hrvatskoj i Sloveniji, koja je u 2003. ukinula odredbu o prekršajnom kažnjavanju osoba koje se bave prostitucijom. U njemu će, pored analize zakonskog okvira, zahvatiti i intervjue s osobama koje se bave prostitucijom, a u drugom će projektu zahvatiti i provoditelje politika - sudstvo, policiju, nevladine udruge, političare. S obzirom da do sada u nas nije provedeno temeljito istraživanje o prostituciji, cilj je dobiti uvid u probleme s kojima se osobe koje se bave prostitucijom susreću, jesu li primjereni zakoni koji se na njih odnose te imaju li adekvatan sustav podrške. Ivana Radačić provela je mjesec dana na Novom Zelandu gdje je prostitucija dekriminalizirana i tamo napravila slično istraživanje. Tamo je, međutim, bilo puno lakše te je u samo mjesec dana uspjela obaviti 28 intervjua , dok se u Hrvatskoj zbog kažnjivosti i stigmatizacije takve osobe boje pričati.
Sto tisuća klijenata
U zemljama poput Mađarske i Austrije prostitucija je legalna i regulirana, zemlje poput Italije, Španjolske i Velike Britanije su je legalizirale, ali ne i regulirale, švedski model kažnjava samo klijente koje se bave prostitucijom dok Hrvatska pripada bloku bivših socijalističkih država gdje je prostitucija ilegalna. Ovim istraživanjem Radačić želi pomoću ispovijesti osoba koje se bave prostitucijom proučiti koji bi model bio najadekvatniji. Pretpostavlja se da u Zagrebu ima 300 osoba koji se bave prostitucijom, oko sedam tisuća u Hrvatskoj, a procjenjuje se da je broj klijenata sto tisuća. Klijenti dolaze iz svih slojeva, od visoko rangiranih profesija do vozača kamiona.
Poziv na sudjelovanje u projektu regulacije prostitucije u RH
Pozivamo vas na sudjelovanje u projektu Regulacija prostitucije u Hrvatskoj koji provode znanstvenice iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Cilj projekta je propitati učinke zakona na osobe koje se bave prostitucijom i identificirati kršenja njihovih prava.
Iz tih razloga s vama želimo razgovarati o vašim iskustvima, potrebama i problemima s kojima se susrećete.
Vaše sudjelovanje je ANONIMNO (neće se koristiti vaše pravo ime, a ne morate ga dati ni istraživačicama), a podaci su POVJERLJIVI te će se koristiti isključivo u znanstvene svrhe. VAŠE SUDJELOVANJE NAGRAĐUJEMO POKLON-BONOM OD 200 KN.
Osim toga, izradili bismo brošuru o vašim pravima koju ćemo vam podijeliti po završetku istraživanja.
Promjena može započeti samo ako se počne razgovarati o problemima koji postoje u provedbi sadašnjih zakona pa vas najljepše molimo da se javite voditeljici projekta na telefon 0977614765.
Kazne za prostitutke jednake kao i za one koji koriste usluge
U Hrvatskoj je prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira iz 1977. novčana kazna za odavanje prostituciji još uvijek propisana u njemačkim markama. Njime se propisuje da su u prekršaju prostitutke koje se mogu kazniti novčanom kaznom od 200 do 800 kuna ili zatvorom do 30 dana dok novi prijedlog Zakona propisuje kazne od 2000 do 5000 kuna za osobu koja ponudi ili zatraži seksualne usluge te kazne od 3000 do 7000 kuna ili zatvor do 40 dana za one koji uslugu realiziraju - podjednako i za pružatelja i za korisnika. Radačić smatra da je taj zakon problematičan i konfuzan. Ne radi se o švedskom modelu jer taj model ne kažnjava osobe koje se bave prostitucijom, smatrajući ih žrtvama nasilja, dok ovaj zakon drastično povisuje kazne. Smatra da bi valjalo porazmisliti i o novozelandskom modelu dekriminalizacije odrasle dobrovoljne prostitucije te svakako uvesti sustave podrške za osobe koje se time bave te izraditi strategije izlaska za one koje žele izići, a što zahtijeva i Parlament EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....