Prva posljedica presude: Sanader ide na blaži odjel

Ustavni sud RH ni jučer se nije službeno oglasio vezano za odluku o ustavnoj tužbi bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera u slučajevima Hypo i Ina - MOL.

Kako je Jutarnji list već jučer izvijestio pozivajući se na dobro upućene izvore, između ostaloga i na Ustavnom sudu, Sanaderova ustavna tužba je usvojena na sjednici održanoj u utorak te je ukinuta pravomoćna presuda kojom je Sanader osuđen na ukupno osam i pol godina zatvora. Međutim, za sada nema informacija o tome iz kojih je razloga Ustavni sud ukinuo tu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. Stoga nije ni jasno koje će sve posljedice, prije svega u ovom, ali možda i u drugim predmetima, ova odluka Ustavnog suda imati.

Zasjeda Vrhovni sud

Na status samog Ive Sanadera usvajanje ustavne tužbe ne bi se, barem za sada, trebalo bitno odraziti. Njegov ostanak u Remetincu vrlo je izvjestan. Samo bi se trebao preseliti s posljednjeg kata, namijenjenog osuđenicima za izdržavanje kazne, na niže katove, gdje su ćelije za osobe koje su u istražnom zatvoru. Naime, iako uz ovakvu odluku Ustavnog suda odmah dolazi do prekida izdržavanja kazne, ne mora nužno značiti i da ga nadležni sud ne može vratiti u istražni zatvor u istom predmetu. A kada bi i to bilo osporeno, Sanaderu ostaje otprije određen istražni zatvor u drugom predmetu, aferi Fimi-Media, u kojem je početkom prošle godine nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora.

U rujnu je, doduše, zakazana sjednica Vrhovnog suda RH po žalbama u tom predmetu, pa eventualni ishod može biti ukidanje i te presude, a posljedično i ukidanje istražnog zatvora. No, nije isključeno da bi na jesen mogla “pasti” i treća presuda, ovaj put u postupku koji se protiv Sanadera vodi na zagrebačkom Županijskom sudu u slučaju Planinska.

No, moralnu satisfakciju Sanader će zasigurno dobiti. To bi se ponajprije moglo odnositi na oznaku ratnog profitera koju je dobio sada ukinutom presudom Županijskog suda, koju je potvrdio i Vrhovni sud RH. Jer, u pogledu “rušenja” dijela presude u slučaju uzimanja provizije od Hypo banke sredinom 90-ih godina mnogi glavni razlog ukidanja vide upravo u kvalifikaciji da je ta zloupotreba izravno povezana s ratnim profiterstvom. Nagađa se da na Ustavnom sudu ne osporavaju samu primjenu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, ni njegovu retroaktivnu primjenu, nego upravo pravni stav redovnih sudova koji su inkriminirano primanje provizije u Sanaderovu slučaju ocijenili ratnim profiterstvom.

Jedna bitka u ratu

Ukidanje dijela presude koje se odnosi na optužbu za primanje mita u slučaju Ina - MOL, za Sanadera bi moglo također značiti samo jednu dobivenu bitku u pravnom ratu. Međutim, za mađarski MOL ova bi odluka mogla postati iznimno važan adut u rukama. Ili, bolje rečeno, izbijanje važnog aduta Hrvatskoj u arbitražnim postupcima koji se na dva međunarodna suda vode između RH i MOL-a.

Predmeti oba spora su sami ugovori na koje se odnose i USKOK-ove optužbe protiv Sanadera, Izmjene i dopune međudioničarskog ugovora i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, sklopljeni krajem siječnja 2009. godine. Prema optužbi USKOK-a i sada ukinutoj pravomoćnoj presudi, ti su ugovori nastali korupcijskim djelovanjem Ive Sanadera i prvog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija, koji su dogovorili da će Sanader pogodovati MOL-u da dobije upravljačka prava nad Inom te da se istodobno izdvoji neprofitabilni plinski biznis.

Korupcijsko djelovanje

A za to mu je Hernadi obećao nagradu od deset milijuna eura, od kojih mu je, kako je bilo utvrđeno pravomoćnom presudom, pet milijuna isplaćeno na račun njegova tadašnjeg intimusa Roberta Ježića u Švicarsku.