PRVE ŠKARE LOVRE KUŠČEVIĆA Nagodinu će biti otkaza u državnoj upravi, otkrivamo koliko: Ukidaju se drž. uredi, uvode nove kategorije gradova i općina

Ukidanje ureda državne uprave (UDU) i prenošenje ovlasti za obavljanje poslova na županije, te projekt optimizacije sustava jedinica lokalne (područne) i regionalne samouprave (JLS) Vlada će danas u Rijeci predstaviti svim hrvatskim županima, kada će se potpisati i ugovor za projekt vrijedan 20 milijuna kuna koji bi trebao dovesti do racionalizacije i bolje učinkovitosti lokalnih jedinica.

UDU-i, koji se nalaze u 20 sjedišta županija i imaju ispostave po Hrvatskoj, zapošljavaju 2508 ljudi, dok županije imaju 2267 zaposlenih, a tijekom 2019. predviđeno je da će se ukupan broj zaposlenih kroz otpremnine smanjiti za 500. Oko 350 milijuna kuna, koliko se sada iz proračuna godišnje daje za UDU-e, ići će županijama kroz decentralizaciju jer će one preuzeti većinu njihovih poslova, a tek manji broj, poput vođenja registra birača, inspekcijskih poslova i nadzora zakonitosti općih akata predstavničkih tijela, ostat će na državnoj razini.

Prenošenje ovlasti UDU-i sada obavljaju više od 200 različitih poslova, a od 1. siječnja 2020. ti će se poslovi prebaciti na županije, čime se zapravo jača njihova moć. To su poslovi poput otvaranja obrta, minimalnih tehničkih uvjeta, kategorizacije apartmana, različitih dozvola za obavljanje djelatnosti.

- Dva su cilja: kvalitetnije i učinkovitije obavljanje poslova i još veće približavanje građanima jer oni su ti koji neposredno biraju župane, a sada će upravo oni na lokalnoj razini biti nadležni za te poslove, a ne netko u Zagrebu. Dosad se pokazalo da neke poslove bolje obavljaju županije, nego država. Županije će dobiti značajan broj ljudi iz UDU-a i moći će ih preraspodijeliti ovisno o tome treba li ih više za obavljanje dosadašnjih državnih poslova ili županijskih - pojašnjava ministar uprave Lovro Kuščević.

Kad je riječ o racionalizaciji, Kuščević kaže da će se ona postići jer će biti 20 rukovodećih tijela manje, objedinit će se opći, financijski i tehnički poslovi, dio ljudi će ići u mirovinu (oko 300 kroz četiri godine), a u 2019. kroz otpremnine predviđen je odlazak oko 500 ljudi. Ipak, financijska racionalizacije neće se odmah postići jer su plaće u županijama veće nego u UDU-ima, pa će se u prvoj godini za njih odvajati oko 70 milijuna kuna više, a kroz četiri godine bi se to trebalo vratiti na sadašnju razinu.

- Nema reforme gdje se rezultati vide preko noći - poručuje Kuščević.

Za provedbu ove mjere, uz donošenje novoga Zakona o sustavu državne uprave, koji će se u proceduru uputiti do kraja godine, trebat će se izmijeniti i 52 zakona do početka 2019. s rokom primjene od 1. siječnja 2020.

Nova analiza

Kroz projekt optimizacije sustava JLS-a, pak, prvo se ide u detaljnu analizu podataka, što će biti podloga za razvrstavanje jedinica u kategorije (županije, veliki grad, mali grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina, nerazvijena ili deprivirana općina), propisat će se katalog poslova i paket aktivnosti koje moraju pružati, a tko ne bude to mogao izvršavati, ako se ni nakon godinu dana ne bude mogao prilagoditi, država će ga spajati s razvijenijim jedinicama.

Paket aktivnosti trebao bi definirati razinu kvalitete usluga koju JLS-i trebaju pružati građanima, njime se definira razina učinkovitosti, dostupnosti, transparentnosti, fiskalne i funkcionalne održivosti, što je i preduvjet opstojnosti JLS-a.

- Ako to nisu u stanju, njihove će funkcije preuzeti neki grad ili županija. Mi ćemo do 2020. imati model što treba napraviti. Već sada imamo većinu od 400 parametara kroz koje ćemo analizirati rad JLS-a, a sada to sve treba objediniti i napraviti pravi model - kaže Kuščević.

Prof. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kritičan je prema Kuščevićevu prijedlogu i smatra da se vraćamo na loše rješenje kakvo je bilo prije 2001.

- Takvo konfundiranje državne vlasti sa samoupravom izazvalo je reakciju Vijeća Europe te su 2001. županijski uredi ukinuti, njihovi poslovi spojeni u jedan ured državne uprave, a rukovođenje tim uredom povjereno predstojnicima. Problem je bio što je politika putem župana utjecala na rješavanje velikog broja predmeta. Bilo je dosta nezakonitosti, korupcije pa i kriminala. Sad se vraćamo na taj model kojeg smo se jedva riješili - kaže Koprić.

Dodaje kako ovo predstavlja pokušaj da se redukcijom razine profesionalnosti i jačanjem župana pokuša naći neka svrha županija koje inače stoje “kao neka vrsta protočnog mehanizma za prijenos novca iz državnog proračuna na lokalne institucije i jedinice, ali tako da taj prijenos filtriraju župani po svojim političkim afinitetima”.

Jasna veza

- Kad pogledate iz koje je stranke najviše župana, jasno je zašto baš ova Vlada jača njihov utjecaj. Žalosno je da će dozvole, koncesije i slične odluke ponovno biti pod ogromnim utjecajem politike - zaključuje. Ne vidi racionalizaciju ni kod smanjenja broja ljudi u UDU-ima, a kada je riječ o optimizaciji sustava, ističe da analize već postoje, a da je model prema Strategiji trebao već biti gotov.

- Informacijski sustav koji sada namjerava pokrenuti Ministarstvo uprave s oko 450 indikatora radilo je isto to ministarstvo u vrijeme Mlakara, a za njega je angažirana privatna tvrtka s dva zaposlena, kraj svih nas koji se u Hrvatskoj time bavimo. Na kraju je taj projekt neslavno propao, a podaci su ostali zaključani kod te privatne firme - kaže Koprić.

Druga ideja, nastavlja, da se odrede kategorije jedinica prema njihovoj snazi i veličini, a da se ne provede teritorijalna transformacija, promašena je i suprotna ustavnom načelu jednakosti građana.

- Građani u svim jedinicama moraju imati podjednake mogućnosti, prava i obveze, a razlikovanje nekakvih “depriviranih” od “velikih” gradova samo će dodatno ubrzati interne migracije, pražnjenje dijelova državnog područja koji su otprije u lošijoj situaciji i premještanje vitalnog stanovništva u veće i atraktivnije gradove - zaključuje Koprić.