Prvi put nakon 10 godina očekivano trajanje života je palo, korona uzela Hrvatima 8 mjeseci

Ukupno očekivano trajanje života u Hrvatskoj 2020. palo je za oko osam mjeseci u odnosu na 2019., pokazala je preliminarna analiza koju su napravili demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i njegovi kolege dr. Petra Međimurec i Dario Mustač. Smanjenje očekivanog trajanja života, koji bilježe i brojne zemlje EU i SAD-a gdje je pad od godinu dana, što je najviše od 2. svjetskog rata, jedna je od posljedica pandemije covida-19.

Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti, jedna je od najvažnijih demografskih i zdravstvenih mjera, a posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i na Zapadu, bilo je u stalnom porastu.

Gore nego u ratu 1991.

- U zadnjih deset godina, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj prosječno je raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu. Tako je 2019. iznosilo 78,5 godina. Sada je očekivano trajanje života u našoj zemlji 77,8 godina, odnosno 74,7 godina za muškarce te 80,9 godina za žene - rekao je Dario Mustač.

Da će prvi put nakon niza godina očekivano trajanje života u našoj zemlji drastično pasti, moglo se naslutiti kad je Državni zavod za statistiku objavio preliminarne rezultate o broju umrlih za 2020. Podsjetimo, prema tim podacima, u Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugoga svjetskog rata.

Nadalje, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4883 u odnosu na 2019. Od prvih dana epidemije covida-19 pa do prosinca 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije.

Ekstremni događaj

- Hrvatska je uspjela prilično dobro kontrolirati prvi proljetni val i izbjeći veći učinak pandemije na mortalitet. U prvih 10 tjedana 2020. registriran je manji broj umrlih od očekivanog na temelju petogodišnjeg prosjeka od 2015. - 2019., što znači da u tom razdoblju nije bilo viška mortaliteta - pojasnio je Dario Mustač. No, pravi razmjeri utjecaja epidemije covida-19 na višak mortaliteta (smrtnosti) u našoj zemlji vide se tek u jesen prošle godine.

Višak mortaliteta jedna je od temeljnih epidemioloških i demografskih mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na prosjek u nekom razdoblju prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti ili ekstremnog događaja, u ovom slučaju covidu-19.

Brojčani suvišak smrti uslijed pandemije sastoji od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstvenog sustava.

- Pravi se razmjeri utjecaja epidemije na višak mortaliteta mogu vidjeti tek od sredine listopada. Od tada pa do sredine prosinca višak mortaliteta naglo raste te doseže vrhunac u 50. tjednu 2020. Tada je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj umrlo 1756 osoba, dok je očekivani broj umrlih 1046.

Drugim riječima, u samo je jednom tjednu umrlo oko 700 osoba više nego što smo mogli očekivati temeljem petogodišnjeg prosjeka. Višak mortaliteta u zadnjih 10-ak tjedana u godini najvećim dijelom može se objasniti umrlima od bolesti covida-19 - ustvrdila je Petra Međimurec.

Detaljna istraživanja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2020. od posljedica zaraze s novim koronavirusom umrlo 3920 osoba.

- Prema dostupnim informacijama, službeno objavljeni brojevi umrlih od bolesti covida-19 uključuju samo umrle u zdravstvenim ustanovama. Zabilježeni višak mortaliteta u zadnjim mjesecima 2020. upućuje na vjerojatnu podcijenjenost broja umrlih od bolesti covida-19, no ne smijemo sasvim isključiti mogućnost povećanog mortaliteta i zbog ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi. No za potvrdu tih tvrdnji nužna su daljnja detaljna istraživanja - zaključio je Ivan Čipin.