PRVI PUT PREDSTAVLJEN PLAN REFORME GIMNAZIJA Od jeseni iduće godine đaci će birati opći smjer prema svojim interesima

Koju god opću gimnaziju da upiše, učenik će imati mogućnost izbornosti između osam modula obrazovanja: čak četri među njima su u STEM području, tri u društveno-humanističkom te jedan umjetnički.

Izaberu li STEM područje, učenici dobivaju mogućnost usmjerenja na inženjersko, biomedicinsko, prirodoslovno ili ekološko područje interesa. U društveno humanističkom modulu razdvaja se društveni smjer od humanističkog, a treći je jezični.

- Ovime opća gimnazija postaje gimnazija kasnije orijentacije, s obzirom na to da se učenicima otvara mogućnost izbornosti nakon završenog drugog razreda gimnazije. Ostale gimnazije - jezične, prirodoslovno-matematičke i klasične, postaju gimnazije ranije orijentacije, po završetku osmoga razreda - objašnjava Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, koja bi s eksperimentalnom fazom uvođenja novih kurikuluma trebala započeti iduće školske godine - ako nam država, dodaje Jokić, bude pametna.

Uvođenje izbornosti

Izbornost bi u gimnazije trebala ući postupno, u narednom petogodišnjem periodu.

Za svaki od modula u općoj gimnaziji predviđena je tjedna satnica od 10 sati u trećem i četvrtom razredu (pet po svakome), pri čemu će gimnazijalcima biti ponuđena i dodatna četiri sata tjedno slobodnog izbora poučavanja u nekom od predmeta koji nisu u odabranom modulu. Svaki đak imat će obvezu odabrati jedan takav predmet.

- Treći i četvrti razred upravo zbog izbornosti postaju jedinstven obrazovni ciklus - kaže Jokić.

Učenici koji se opredijele za određeni modul dublje će ulaziti u predmete koje su izabrali i koji su njihov interes, dodaje.

U ovakvoj strukturi satnice otvorio se prostor za uvođenje novoga predmeta u drugome razredu opće gimnazije. Riječ je o predmetu predloženog imena - životne vještine i karijere (Life Skill).

- Taj novi predmet bit će usmjeren životnim problemima, profesionalnoj i obrazovnoj orijentaciji. Kroz njega bi se gimnazijalci upoznali s karijernim mogućnostima, odnosno posljedicama odabira svog modula obrazovanja - tvrdi voditelj kurikularne reforme.

Ovakva promjena u gimnazijama ima za cilj jačati znanja i vještine učenika za koje je učenik zainteresiran i s kojima je moguće daleko više produbiti znanja iz područja čiji nastavak planira u visokom obrazovanju.

Bolji studenti

- Time bi trebala biti zadovoljna i visokoškolska zajednica jer će dobiti bolje studente. Ova je promjena dobra i za nastavnike jer će raditi s manjim skupinama učenika koji su motiviraniji za određeno područje - vjeruje Jokić.

Zanimljivo je da bi i, primjerice, jezična gimnazija dobila prostor za otvaranje modula, a jedan od njih također bi bilo STEM područje, također u trećem i četvrtom razredu. Što se satnice tiče, svaki bi se od postojećih školskih predmeta trebao odreći jednoga sata koji prelazi u bazen izbornosti. No, to neće vrijediti za temeljne predmete - hrvatski, matematika i prvi strani jezik, kao ni za predmete s malom satnicom poput tjelesnog, etike, vjeronauka, politike i gospodarstva i logike.

Ostali predmeti gube po jedan sat, no nastavnici se, tvrdi Jokić, ne trebaju bojati: neće izgubiti satnicu.