RASPRAVA U SABORU

'PRVI UGOVOR NA ODREĐENO MOĆI ĆE TRAJATI I VIŠE OD TRI GODINE' Ministar Mrsić o izmjenama Zakona o radu

Zagreb, 130613.Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora s raspravom o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu. Na fotografiji: Mirando Mrsic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - U Saboru traje rasprava o izmjenama Zakona o radu kojim se on, kako je objasnio ministar rada I mirovinskog sustava Mirando Mrsić , prilagođava krizi odnosno da se lakše restruktuira zakonodavstvo i poduzeća.

- Cilj nam je da Zakon o radu štiti slabijega, mora štititi radnika, ali s druge strane je nužno da zakon poslodavcima omogući jednostavnije restrukturiranje poduzeća, da im omogući lakše zapošljavanje i da omogući poduzećima da brže i adekvatnije odgovore na krizu koja je danas u Hrvatskoj. A željeli smo dio ZOR-a i uskladiti sa sudskom praksom jer se sada pojedine odredbe mogu tumači na dvojaki način – naglasio je Mrsić.

Objasnio je kako će izmjenama ZOR-a propisati da prekovremeni rad može i smije trajati samo 8 sati tjedno odnosno 32 sata mjesečno. Isto tako osigurava se, tvrdi ministar da, rad ne određeno vrijeme bude iznimka.

- Sada je preko 80 posto ugovora na određeno vrijeme zaključeno i to moramo promjeniti. Stoga će, prema ovom prijedlogu, prvi ugovor na određeno vrijeme moći trajati i duže od 3 godine ali moraju biti jasno navedeni razlozi. Primjerice ako je netko na dugotrajnom bolovanju može biti zamjena i za više od tri godine, ako postoji projekt na kojem se treba zaposliti određeni broj radnika koji traje 4 ili 5 godina. Međutim ograničili smo uzastopne ugovore i oni se neće moći zaključiti na duže od 3 godine – objasnio je Mrsić.

Isto tako izmjenama ZOR-a skraćuje se ograničavanje dnevnog odmora sa 10 na 8 sati što Mrsić objašnjava specifičnostima nekih zanimanja.

- Primjerice je u turizmu gdje konobar koji servira večeru u hotelu ne može servirati ujutro doručak jer je između završetka jednog radnog procesa i počinjenja drugog je manje od 10 sati - kaže ministar koji objašnjava da je tako smanjenje moguće samo ako se poslodavac dogovori sa sindikatom.

Izmjenama Zakona veće ovlasti dobit će Agencije za privremeno zapošljavanje. Upravo je to potaknulo Laburista Dragutina Lesara da upozori na poslovanje nekih od tih agencija te zatražio da se njihovo poslovanje uskladi sa zakonom.

- Nered očito počinje u vašem ministarstvu jer ste agencijama izdali dozvole, a ne kontrolirate rad tih agencija. U ožujku prošle godine rekli ste mi da vaše ministarstvo ima registrirano i izdane dozvole za rad 40 takvih agencija. Obratio sam se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje oko broja zaposlenih u njima, a oni su mi odgovorili da 40 agencija njih šest uopće nije registrirano, 8 ih nema ni jednog prijavljenog, a ostalih 26 zapošljava 3127 zaposlenih. A HZMO mi je također odgovorio da njih 6 ne postoji, a da zapošljavaju 3717 zaposlenih. Državni inspektorat mi je dao izvještaj da je u tom istom intervalu imao 37 nadzora. U 14 agencija je bilo sve u redu, 15 uopće nije kontrolirao ni nadzirao, a u onih 10 nadziranih u četiri nema ni jednog zaposlenog – naveo je Lesar.

HDZ-ovac Dujomir Marasović optužio je Vladu da se koncentrira samo na to kako radniku što lakše dati otkaz.

- A ne shvaćate da je glavni problem u neradniku. Treba naći model kako dati lagano otkaz neradniku i eventualno neke druge varijable promijeniti pa da se smanjenjem plaće može kazniti one koji ne radi ili da se neradniku da otkaz – poručio je Marasović.

Damir Kajin smatra kako bi svi trebali podržati ovakve izmjene, ali i upozorio da radniku nikada više neće niti tako dobro kao do 1990.

- Ne smatram sebe nikakvim ni jugonostalgičarom ni nikakvim anacionalnim tipom, ne smatram sebe nekim tko misli da je onaj sustav do devedesete bio idealan ali nikada sirotinji, nikada seljaku, nikada radniku neće biti bolje no što mu je bilo do devedesete godine. Govorilo se da radnik nema ništa a imao je gospodo iz HDZ-a što god vi mislili. Imao je puno, dobio je društveni stan, dobio je neki posao, to se podrazumijevalo, zdravstvo, školstvo kao i danas. Istina i tada i danas ljudi su napuštali Hrvatsku ali jedino je tada bilo moguće dobiti posao, dobiti društveni stan i graditi vikendicu – nabrojao je Kajin.

To je izazvalo Marasovića da mu odgovori.

- Tito je pobio 300 tisuća momaka, a one koje nije pobio je pustio je da idu van u Njemačku raditi. Jer da ih nije pustio kao kanibali bi pojeli jedni druge jer ne bi imali posla!

Kajin mu je odmah uzvratio:

- Što nisu i tvoji Duje bili u partizanima?! I što sad. Da li su i oni činili zločine i protjerivali ljude u Njemačku. Prema tome ajmo malo stati na loptu!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 20:30