PUSIĆ 'Otvara se prostor za razgovor o povlačenju tužbi' VUČIĆ 'To nije lako pitanje za Srbiju'

ZAGREB - Prva potpredsjednica hrvatske vlade Vesna Pusić izjavila je nakon sastanka sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem u Zagrebu da se otvara prostor za razgovor o povlačenju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid jer su po prvi put napravljeni ozbiljni koraci u rješavanju pitanja nestalih.

"Po prvi put su napravljeni ozbiljni koraci i pred nama su očito ozbiljni pomaci, što otvara prostor za razgovor o mogućem povlačenju tužbi za genocid", kazala je Pusić na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

"Kad vidimo da se u pitanjima nestalih bitno pomičemo s mjesta i približavamo se rješenju toga pitanja, onda smo i blizu toga da možemo razgovarati po povlačenju tužbi", dodala je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Vučić se sastao i s premijerom Milanovićem (Na slici: kolona službenih vozila srpske delegacije)

"To nije lako pitanje za Srbiju, ali smo otvoreni za razgovore. Nadam se da ćemo naći zadovoljavajuće rješenje", rekao je Vučić. "Nikome nije u interesu da skriva podatke o nestalima. Pravedno je da obitelji znaju gdje se nalaze ostaci njihovih najmilijih", istaknuo je potpredsjednik srbijanske vlade koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.

Srbija je Hrvatskoj nedavno dostavila konkretne informacije o masovnoj grobnici u vukovarskome prigradskom naselju Sotinu iz koje su prošli tjedan ekshumirani posmrtni ostatci 13 civilnih hrvatskih žrtava Domovinskog rata. "Zahvaljujem se na informacijama koje su omogućile identificiranje poginulih i nestalih u Sotinu. Gospodin Vučić je rekao da je Srbija spremna surađivati s vrlo konkretnim informacijama", rekla je šefica hrvatske diplomacije, dodajući da je pitanje nestalih "ljudsko i emotivno pitanje" preko kojega službeni Zagreb ne može prijeći. Pri Upravi za zatočene i nestale Ministarstva branitelja evidentirane su 1703 osobe nestale 1991./1992. i 1995., grobnica u Sotinu je 54 masovna grobnica otkrivena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja graniči sa Srbijom.

Aleksandar Vučić dodao je da su odnosi između Srbija i Hrvatske "kralježnica regije" i da se moraju temeljiti na više iskrenosti i vjerodostojnosti, a manje emocija, što je bio slučaj u prošlosti. "Hrvatska i Srbija su ključne zemlje u regiji i tu ne treba biti emocija, nego naše odnose treba razvijati racionalno i pragmatično", istaknuo je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s prvom potpredsjedicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić.

"Ja nisam ni upola šarmantan kao neki srbijanski političari koji su ranije dolazili u Hrvatsku. Ali sam uvjeren da naši odnosi u budućnosti mogu biti bez puno ljubavi, a s puno više iskrenosti i kredibiliteta", rekao je Vučić koji je boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.

Upitan za komentar nedavne izjave predsjednika Tomislava Nikolića da je oslobodilačka akcija Oluja bila genocidna, Vučić je rekao da između Zagreba i Beograda postoje velike razlike u gledanju na prošlost, ali da na njima ne treba ustrajati.

"Razlike treba priznati, ali na njima ne treba inzistirati. Uvjeren sam da gospođa Pusić i ja, kao i svi hrvatski i srbijanski dužnosnici ne vidimo na isti način akciju Oluju. No, ne mislim da to treba biti prepreka našem razmišljanju o budućnosti. Prošlo je 18 godina, djeca su postala punoljetna i budućnost je puno važnija od prošlosti, a perspektiva razvoja puno važnija od ukopavanja u političke rovove", naglasio je Vučić.

Nakon što je Beograd nedavno dao informacije o masovnoj grobnici hrvatskih civila u Sotinu stradalih u Domovinskom ratu, Vučić je u Zagreb došao s još jednom konkretnom gestom, obećanjem da će Beograd Zagrebu dostaviti zračne snimke Hrvatske iz 1968. koje potrebne za legaliziranje bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj.

Pitanje na kojem ustraje Beograd jest rješavanje mirovina i stambenog zbrinjavanja hrvatskih državljana srpske nacionalnosti izbjeglih u Srbiju nakon Oluje, za koje je Vučić ocijenio da napreduju.

Ministrica Pusić je podsjetila da je hrvatska vlada do 15. kolovoza produžila rok za prijave prava na stambeno zbrinjavanje i da su Banski dvori spremni učiniti sve da to pravo ostvare svi, oslanjajući se na financiranje iz europskih fondova.