Radnici obeštećenje za neisplaćenu plaću više neće morati tražiti sudskim putem: Moći će se naplatiti izravno putem Fine!

ZAGREB - Novi ovršni zakon, koji je Vlada danas uputila u saborsku proceduru trebao bi, među ostalim omogućiti i izvansudsku ovrhu za naplatu neisplaćenih plaća.

Milanović: 'Tko misli da je Biblija komplicirana, neka pročita ovršni zakon!'

Omogućuje se, naime, izravna naplata novčanih tražbina putem Fine na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka, odnosno presude, rješenja ili odluke suda, kao i na temelju potvrde poslodavca o neisplati dospjele plaće, naknade za plaće ili otpremnine.

Pojačava se nadzor velikih poreznih obveznika. Linić: 'Dosad su sami odlučivali koliko će platiti, više neće!'

To znači da radnik kojemu nije isplaćena plaća obeštećenje ubuduće neće morati tražiti na sudu kroz ovršni postupak, nego će se moći naplatiti izravno putem Fine, kojoj će donijeti potvrdu o neisplati plaća.

Poslodavac će nakon toga imati 30 dana da sudski ospori takvu naplatu, a ne uspije li to, Fina će banci izdati nalog za obustavu zaplijenjenih sredstava.

Na jednak način naplatit će se i potraživanja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom, nakon koje se više neće morati pokretati poseban ovršni postupak, što je do sada bio slučaj.

U Vladi očekuju da će takvo rješenje rasteretiti sudove, budući da je ovrha na novčanim tražbinama najčešći oblik ovrhe, a da su ovršni postupci skupi i dugotrajni.

Kako bi se izbjegle manipulacije sustavom, krivotvorine i dvostruke naplate zadužnica, novi je zakon predvidio umrežavanje Fine i javnobilježničkih ureda, koji će voditi Registar zadužnica.

U taj će registar ući svaka buduća zadužnica, a zadužnice koje su izdane prije stupanja na snagu novog zakona moći će se naplatiti tek kad vjerovnici zatraže njihovo unošenje u Registar.

Kad je riječ o ovrhama nad pokretninama i nekretninama, novi zakon predviđa aktivniju ulogu ovrhovoditelja, koji će morati nazočiti ovrhama.

U slučajevima u kojima se ovrhovoditelj više puta ne odazove pozivu na ovrhu, omogućuje se obustava postupka. Time se želi skratiti postupak i dodatno zaštititi dostojanstvo ovršenika.

Vlada računa da bi ovrhovoditelji u nekim slučajevima mogli odustajati od ovrhe, ako se na licu mjesta uvjere u loš socijalni status ovršenika.

Novim zakonom Vlada je definitivno odustala od instituta javnog ovršitelja, s obrazloženjem da je predloženo rješenje jeftinije te da pruža bolju zaštitu dužnika u ovrhama nad pokretninama i nekretninama.