GOSTOVAO NA N1

RANKO OSTOJIĆ 'Ako se u BiH koncentrira više desetaka tisuća migranata, ti ljudi će krenuti prema moru, prema našim turističkim središtima...'

Ranko Ostojić
 Robert Fajt / CROPIX

Gost emisije "Točka na tjedan" na N1 televiziji bio je predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i bivši ministar unutarnjih poslova u SDP-ovoj Vladi Ranko Ostojić. Osvrnuo se, između ostaloga, i na probleme s migrantima na granici s BiH.

- To je sve skupa već eskaliralo, samo se ne radi o brojkama iz 2015. Radi se o manjim grupama ljudi koji su očito nezadovoljni statusom u BiH. Naravno da njihov cilj nije ostati tamo, žele se probiti do Europe, to nije nikakva novost. Europska unija ima prikrivenu operaciju koja se provodi na način da ne dozvoljavaju bilo kakav ulazak u EU. Hrvatska policija u tome odrađuje svoj posao na granici. Nažalost, vrlo često uz incidente koji se zasad vode na način da su evidentirani kao incidenti od strane nevladinih udruga. Očito postoje tenzije između gledanja pučke pravobraniteljice, samih dokaza, ali mislim da je važno reći da su takvi pokušaji očajnički načini da se uđe na način protivan zakonima RH koji ne doupuštaju ilegalni ulazak.

Imamo drugi problem, da svatko od njih tko bi zatražio azil ne može tek tako bti vraćen s granice, treba proći postupak, ići u centar, a Hrvatska je po tom pitanju spremna primiti takve ljude i napraviti postupak s centrima. Postoji onda i problem zloporabe institucije azila, u velikom se broju slučajeva unaprijed zna da će veliki broj njih iskoristiti tu priliku da su privremeno slobodni. Onaj tko podnese zahtjev za azil nastoji doći do EU. Broj ljudi koji su iz Slovenije vraćeni u RH, a radi se o tisućama ljudi, ima ljudi koji su već tko zna koliko puta prešli granicu. Mislim da se radi o tome da EU nema jedinstvenu politiku, tek sad razgovaraju kako da to riješe. Pogreška je u tome što nisu stvoreni osnovni uvjeti za privremeni boravak u RH, kaže Ostojić.

Na pitanje kako se BiH nosi s migrantskom krizom, Ostojić je rekao:

- Ne može se nositi, siromašna je, nije dovoljno snažna da napravi centre koji bi bili kvalitetni. Istina je da je Europska unija spremna dati novce, ali to se ne radi na taj način. EU bi trebala biti zainteresirana da direktno bude uključena, da organizira, napravi prihvatne centre. U njima bi se izbjegli nehumani uvjeti, poštovale bi se konvencije. Na ovaj način imamo stalne pokušaje prelaza granice, koji su i razumljivi u ovoj situaciji - dolazi kiša, zima, ljudi čekaju zadnju šansu. Upravo u ovo doba pokušaju prijeći, probiti se do EU. Kad bi EU to radila na način kako sam rekao, da direktno organizira centre na licu mjesta, mogla bi riješiti veliki broj onih koji su vraćeni jer nisu ostvarili uvjete za ostvarenje međunarodne zaštite. Ova situacija će se nastaviti dalje. Mi nemamo žicu na granici, nemamo fizičke prepreke, međutim, još je gore od toga kad čujete ovu 'pendrek situaciju', redovito ozljeđivanje, sad već imamo i atmosferu da dolazi do sukoba, bacanja kamenja i slično... Danas je bitno različita situacija od prije tri godine, kako u EU, tako i u RH. Mijenja se javno mnijenje, raspoloženje. Ono što mislim da je neprihvatljivo, Hrvatska, pored toga što brani granicu, mora istovremeno poštovati i međunarodne konvencije. Onaj tko zatraži međunarodnu pomoć, mora mu biti omogućen postupak. Hrvatska to mora provesti, smatra Ostojić-

On je gostujući na N1 televiziji komentirao i izjave nekih krajnje desnih zastupnika koji smatraju da na granicu treba postaviti vojsku.

- Odluka nije u tome hoće li vojska ili policija biti na granici, odluka je u tome hoćete li pucati na migrante ili nećete. To je jedino pravo pitanje ovdje. Ukoliko ćete tako nešto napraviti, time sprječavati, tenkovima, dugim cijevima, oružjem ili pucnjavom, to ide na ruku onima koji su spremni napraviti, nemam pojma, vodene kanale, pustiti struju kroz živu... Mislim da je to potpuno pogrešan pristup. Onoga tko je preplivao Sredozemno more, prešao Egej, platio krijumčarima puste novce... U ovom trenutku EU najviše stimulira veliki biznis, a to je krijumčarenje ljudima. Ako imate nekih 10 posto ljudi koji su uhvaćeni u ilegalnom prelasku granice, to je otprilike brojka da ih je 90 posto prešlo bez toga. To potvrđuju brojke povrata iz Slovenije u RH.

Svi koji iz desne pozicije gledaju, stalno pokušavaju probuditi taj strah od migranata, strah od ljudi koji bi trebali doći, promijeniti naš način života i slično, s druge strane zaboravljaju što piše u Ustavu RH i koje smo međunarodne deklaracije potpisali. Prema tome, laganje je nepotrebno. Mađarska nije zaustavila migrante time što je postavila žicu, nego je to napravila načinom da je donijela vrlo rigorozne zakone - ako prijeđete preko žice - tri godine zatvora, ako oštetite žicu prilikom prelaska - pet godina zatvora. U Mađarskoj možete vidjeti u kojem smjeru to sve skupa ide, to su natruke fašizma, to znači uklanjanje beskućnika s ulica, njihovo zatvaranje, i tako dalje. U Hrvatskoj smo u situaciji da izvršavamo te obveze kao prema Europi jer ćemo onda doći do Schengena. To nije točno, Hrvatska je imala istu obvezu i 2015. za ulazak i danas. EU nije uspio u najvažnijoj stvari - mora napraviti kompletnu reformu azilnog sustava, moramo ravnomjerno rasteretiti teret. Nitko od tih migranata nije padobranom pao, ti su ljudi došli preko Schengena, bili su u EU, u Grčkoj, došli su od tamo. Možda neki i iz Bugarske. Istina je sljedeća, pronašli su novu rutu, a to je ruta koja je puno pogodnija, kaže Ostojić.

- Europa igra dvostruku igru, s jedne strane licemjerno priča o tome kako treba poštivati europske standarde i međunarodne konvencije, a s druge strane u tišini zapravo podržava sve ono što se u ovom trenutku, na vrlo incidentan način, događa na granici RH, koja je u ovom trenutku izložena. Mislim da je osnovni problem EU, a ne Hrvatska. Hrvatska je u ovome ucijenjena time da ako ne bude izvršavala obveze, neće ući u Schengen. Iako to nije jedan od glavnih uvjeta. Mislim da je tu glavni krivac EU. Za Hrvatsku je najopasniji trenutak, ako se ta koncentracija u BiH poveća na više desetaka tisuća, ti ljudi će pronaći put na najgore moguće mjesto, a to je da krenu prema moru, prema turističkim središtima. Onda tek nastaje ozbiljna opasnost za RH - objasnio je predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i bivši ministar unutarnjih poslova.

Na pitanje ima li Hrvatska dovoljno policajaca, s obzirom na svoju dugačku granicu s BiH, rekao je:

- 1009 kilometara, to je najduža granica u EU. Naravno da nju nije jednostavno štititi, no morate uzeti u obzir prirodne prepreke koje omogućavaju da je to lakše kontrolirati. Drugo, Hrvatska je danas opremljena takvom opremom, 120 milijuna eura utrošeno je u opremanje granične policije u svim mogućim dijelovima, to je novac iz šengenskog fonda. Imamo 6200 graničnih policajaca, to je bio uvjet prije ulaska u EU. To je ogromna brojka, trećina sastava kompletne policije u RH. I to je sasvim dovoljan broj. Ja govorim o drugome, a to je političko pitanje na koji ćete se način prema tome odnositi.

Govorilo se i o ulasku u Schengen, jednom od glavnih ciljeva ove Vlade. Premijer kaže da će to biti do početka 2020., a Ostojić je njegove izjave komentirao ovako:

- Nije ovo prvi put da se govori o datumima. Prije se govorilo o 2018., ja sam izjavu o spremnosti predao 2015. godine. Iz tog vremena ide evaluacija, mi još nismo prošli ni tehničku evaluaciju. O detaljima ne mogu govoriti jer na pitanja koja tražim kao predsjednik Odbora odgovore koje smo dobili označeni su tajnom. Nemam pravo govoriti o tome jer se ne želi reći istina, a to je da mi kaskamo. Ja ne smatram da je ova oznaka tajnosti u redu. Podsjetit ću, 2011. su Bugarska i Rumunjska prošle tehničku evaluaciju, a još uvijek nisu primljene u Schengen.

Schengen treba biti zajednički interes, a u ovom trenutku suradnja između Vlade i svih onih koji bi trebali sudjelovati nije kvalitetna. Oni koji bi trebali izvršavati te obveze propuštaju priliku. O tome se u Saboru ne govori, ne raspravlja se na javnim sjednicma, a podaci su označeni tjanom. Mogu li vjerovati premijeru da ćemo 2020. ući? Ja to ne znam, ali mogu reći da je to nemoguće. Ako dosad niste prošli tehničku evaluaciju, nakon nje sve zemlje to moraju ratificirati. To je u ovom trenutku samo pusta želja - zaključio je Ostojić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 07:37