RASTE INTERES ZA VOJNI ROK Prvi put u jednoj godini na odsluženje otišle 3 generacije dobrovoljnih ročnika

Dana 13. listopada na dragovoljno služenje vojnog roka bit će upućena treća grupa dragovoljnih ročnika, njih između 250 i 300. To je prvi put od 2008. godine, kad je uvedeno služenje dragovoljnog vojnog roka, da se u jednoj godini upućuje treća grupa djevojaka i mladića na dragovoljno služenje vojnog roka.

U Ministarstvu obrane tvrde da je ponovo poraslo zanimanje mladih za služenje dragovoljnog vojnog roka. Do kolovoza ove godine na dragovoljno služenje prijavilo se 1165 kandidata, što je 155 više negoli u istom razdoblju prošle godine. Njih 1000, u dvije ture po 500, već je upućeno na služenje. Još je to daleko od 2000 i više kandidata, koliko ih se javljalo do 2012. godine.

Bolni rezovi

Te godine počeo je opadati broj prijavljenih kandidata nakon što je tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović donio odluku o smanjenju mjesečne naknade sa 2660 na 1500 kuna. Naknada je kasnije pala još, a ročnicima je ukinuta i besplatna sportska oprema. Sve je to utjecalo na drastičan pad prijava. Trend se preokrenuo nakon što je 1. siječnja ove godine mjesečna naknada povećana sa 1190 na 2000 kuna. I u Ministarstvu obrane potvrđuju da je povećanje novčane naknade jedan od razloga za veći interes mladih za služenje vojnog roka. Osim toga, kao glavne razloge povećanog interesa navode osiguranje smještaja i prehrane, osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, plaćene troškove liječničkog pregleda, plaćene troškove prijevoza dolaska i odlaska s dragovoljnog vojnog osposobljavanja itd.

Ono što je dodatno zanimljivo je to da se na služenje vojnog roka dragovoljno javlja sve više žena. Tako je u prvih osam mjeseci od ukupno 1165 kandidata 189 žena ili oko 16 posto. U istom razdoblju prošle, 2016. godine u prvih osam mjeseci od 1010 kandidata bilo je 146 žena, odnosno oko 14 posto. Primjerice, u prošlom 19. naraštaju ročnika bile su 94 žene, što čini čak oko 25% od njihova ukupnog broja.

Bazen za novačenje

Dragovoljni ročnici koji završe osnovno vojno osposobljavanje jedan su od glavnih “bazena” Oružanih snaga za buduće profesionalne vojnike, dočasnike i časnike. U dosadašnjih 20 naraštaja dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 6649 kandidata, od kojih je u djelatnu vojnu službu dosad primljeno 4313 kandidata, s tim da je i trenutačno u tijeku prijam 382 vojnika/mornara koji će 26. rujna potpisati ugovor o djelatnoj vojnoj službi. Dakle, od ukupnog broja kandidata, više od 70 posto njih primljeno je u djelatnu vojnu službu. Prema njihovim statistikama, od ukupnog broja kandidata koji su završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2015. godine, njih 65 posto potpisalo je ugovore za prijem u djelatnu vojnu službu, a godinu dana kasnije njih 76 posto potpisalo je te iste ugovore. I u tom segmentu zamijećen je velik broj žena koje se odlučuju za profesionalnu vojnu karijeru. Godine 1991. udio žena u djelatnom sastavu iznosio je 2 posto. Prošle godine on se popeo na 11 posto, odnosno upeterostručio i iznad je prosjeka koji imaju partnerske NATO-ove zemlje, gdje je udio ženske populacije oko 7 posto. U Ministarstvu obrane smatraju da je sve veći broj osposobljenih ročnika koji se odlučuju na profesionalni vojni poziv rezultat konstantnog poboljšanja uvjeta života i rada pripadnika Oružanih snaga. Tako navode da je vojnicima u vojarnama omogućena cjelovita prehrana, izjednačen iznos subvencije za prehranu za dočasnike i časnika. Tu je i novi operativni razmještaj postrojbi u Sinj, Vukovar, Varaždin i Ploče, zbog čega će vojnici imati mogućnost stanovanja i obiteljskog života u mjestu rada. Prema njima, tu su i novi profesionalni izazovi kroz razvoj novih sposobnosti unutar Oružanih snaga, što je također primamljivo tek obučenim ročnicima.

Odlasci iz vojske

No, istovremeno s povećanim brojem ročnika koji se javljaju za profesionalno služenje vojske, primijećen je novi trend, brzo raskidanje ugovora. Kao što je Jutarnji list već pisao, mnogi od njih u vojsci steknu dozvole za upravljanje kamionima i radnim strojevima i odu raditi u inozemstvo. Pet dana ne pojave se na poslu, što znači automatski raskid radnog odnosa, i sustav je u tom slučaju nemoćan. I to je, naravno, povezano s materijalnim pravima. Vojnička plaća je oko 4500 kuna, a vojnik s prvim ugovorom nema naknadu za odvojeni život. Smještaj si mora sam plaćati, ako ne želi spavati u vojarni pa se brzo razočara i traži novi posao. No, u MORH-u tvrde da nema razloga za zabrinutost. U 2016. godini iz sustava je izašla 61 djelatna vojna osoba, i to 59 vojnika i dva dočasnika. Prema njihovim tvrdnjama, broj raskida ugovora je očekivan. U ministarstvu tvrde i da je u tijeku izmjena zakonodavnog okvira u cilju poboljšanja statusnih i materijalnih prava i profesionalnog razvoja pripadnika Oružanih snaga pa se može očekivati da će se i taj dio pokušati regulirati.