RASTROŠNI NADAN VIDOŠEVIĆ Galeristi: 'Taj slikar za 35.000 kuna!? Ja ga nisam uspio prodati za 900!'

Nemamo komentara, pa tema je već objavljena - izjavila je jučer glasnogovornica Hrvatske gospodarske komore Martina Sokač nakon što smo je pitali za komentar popisa 107 umjetnina koje je Komora od 2005. do 2009. kupila za 4,9 milijuna kuna, a ta je kupovina sada pod istragom. Na molbu da nam pokažu spomenutu kolekciju, u HGK nisu ni reagirali.

Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, koji je i sam sklon umjetninama, kaže da ga je šokiralo kad je vidio kako je Komora trošila novac hrvatskih gospodarstvenika.

- Ne može se na račun gospodarstva stvarati takva raskoš, to je potpuno nerazumljivo, neracionalno, nema što Komora kupovati slike, i to u tolikom broju. Mogli su kupiti grafike da ukrase urede, a ne ovo, pa nije njihov zadatak održanje hrvatske umjetnosti, nisu oni umjetnička komora - kaže Roglić.

RAZOTKRIVENA TAJNA BLAGA N. VIDOŠEVIĆA Popis umjetnina koje je HGK platio 4,9 mil. kuna

Uvjeren je da je kolekcija preplaćena te dodaje da samo veliki majstori drže visoke cijene na tržištu. Galeristi s kojima smo jučer razgovarali, a željeli su ostati anonimni, slažu se da su cijene pretjerane i dodaju da je polovica autora posve nepoznata tržištu umjetnina.

Na fotografiji: Ivo Friščić procijenjen na 75.000 kuna

- Moram priznati da mi je najsmješnija bila cijena koja se navodi uz Z. P. - 35.000 kuna. Imao sam njegovu sliku u galeriji i nisam je uspio prodati ni za 900 kuna - kaže zagrebački galerist.

Uz iznimke djela Vilka Gecana i Ignjata Joba, te nekoliko slikarica, umjetnina iz razdoblja moderne nema. Natalija Škalić mlada je umjetnica posve nepoznata tržištu umjetnina, kao i mnogi drugi autori na ovom popisu. No, opet je procijenjena na 30.000 kuna. Ni jedan galerist kojeg smo kontaktirali ne bi dao za rad ove umjetnice ni deset puta manje.

Na fotografiji: Vatroslav Kuliš procijenjen na 26.250 kuna

Vatroslav Kuliš i Zoltan Novak, pak, cijenjeni su slikari i znali su prodati djela za dvadesetak tisuća kuna, koliko je i navedeno, no, kažu, nisu znali da su slike u vlasništvu HGK, već su kupljene iz druge ruke.

Na fotografiji: Slika procijenjena na 30.000 kuna

Riječ je o njihovim starijim radovima i jedva ih se sjećaju.

- Ne sjećam se te slike niti sam je prodao Vidoševiću - rekao je Novak.

Mnoge je iznenadilo i to što je “Sinusoida strasti” Ive Friščića procijenjena na 60.000 kuna.

Nitko od galerista ne smatra ni da su cijene Dalibora Stošića, oko 300.000 po skulpturi - realne. Dobro je prošao i kolekcionar žena umjetnica Josip Kovačić; za radove Naste Rojc i Slave Raškaj cijena nije upitna, no tko bi za rad zaboravljene Fanike Fani Brlić dao 50.000 kuna.

Neke cijene možda i jesu realne, tada je tržište stajalo mnogo bolje nego danas, no većini iznosa, slažu se galeristi, mogla bi se oduzeti jedna nula.

Vidoševićev je ukus besprijekoran, a zbirka mu je jača čak i od Sanaderove

Prije desetak godina na tržištu umjetnina pojavila se slika “Krist na odru” koju je Vlaho Bukovac 1906. naslikao u svojoj praškoj fazi. Igor Zidić, autor nekoliko izložbi posvećenih Bukovcu i tadašnji ravnatelj Moderne galerije, apelirao je na nekoliko adresa da se ta slika kupi za galeriju jer je izuzetno važna u razvoju cavtatskog umjetnika. Među adresama je bila i ona Ministarstva kulture.

Na fotografiji: “Krist na odru”

No, novca za tu umjetninu jednostavno nije bilo. Sliku je tada kupio Nadan Vidošević. Zidić ga je zamolio za posudbu za stalni postav koji je radio i ona je i danas u Modernoj galeriji Zagreb. Potpisana je kao Vidoševićevo vlasništvo. Kupljena je za oko 100.000 eura, Zidić je kasnije davao i više procjene, oko 300.000 eura.

Za izložbu Celestina Medovića šef HGK posudio je dvije slike: “Pogreb u katakombama” i “Čempresi u groblju”.

Samo ta tri rada najvažnijih autora moderne umjetnosti mogla bi potvrditi kuloarske priče koje već dulje vrijeme kruže tržištem umjetnina - da je od one što je za Vidoševićeva mandata otkupljena za HGK mnogo jača zbirka umjetnina koju Vidošević ima u svojoj kući. Dapače, da je riječ o zbirci jačoj i od one Ive Sanadera. Radi se većinom o djelima moderne umjetnosti, od Emanuela Vidovića, preko Ive Dulčića, pa nadalje. Njegov je ukus besprijekoran, navodno je riječ o 50-ak vrhunskih umjetnina.