RAT OKO DOSJEA 'Bez obzira na Mostov zakon o arhivima Udbe, u saborsku proceduru ide naš prijedlog zakona'

Unatoč tome što je Hrvatski sabor usvojio Izmjene i dopune Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je predložio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, kako su nas službenim dopisom pismeno informirali, ipak neće odustati od svog prijedloga posve novog, cjelovitog prijedloga Zakona o arhivima.

- Usvajanje cjelovitog zakona očekujemo u rujnu - odlučni su u Ministarstvu Nine Obuljen Koržinek.

Novost u Mostovim izmjenama zakona jest u tome što se njime otvaraju arhivi nastali prije 22. 12. 1990. godine, a koji su nastali povijesnim djelovanjem institucija, tijela i različitih delegacija iz vremena dok je zasjedao Centralni komitet. Slična se stvar navodi u prijedlogu novog, cjelovitog zakona koje je sastavilo Ministarstvo, samo tamo, eto, datum nije 22., nego 31. 12. 1990.

Most se, međutim, potrudio da u regulativi taksativno nabroji adrese koje su stvaratelji arhivske građe na koju zakon cilja, a nastala je do 1990.

Organizacije

Pa se tako tu spominju savezna tijela i organizacije bivše SFRJ na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, drugovi koji su članovi Predsjedništva SFRJ, a tamo su došli iz Socijalističke Republike Hrvatske, delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske, Savjeti Republike, Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, republički sekretarijati i komitet, republički savjeti, Peta vojna oblast Jugoslavenske narodne armije, Vojnopomorska oblast Jugoslavenske narodne armije, Vojni sud, Ustavni sud, Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Hrvatske, međunarodna i međurepublička tijela u kojima je sudjelovala Socijalistička Republika Hrvatska, Savezni devizni inspektorat, bivše društveno-političke organizacije (ovdje se očito cilja na Savez socijalističke omladine, Savez socijalističkog radnog naroda i slično) i tako dalje, nabrajaju se kancelarije.

Savezna tijela

U Mostovu zakonskom rješenju, u kojem se Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija spominju koliko valjda ni u jednom zakonu od doba Mike Špiljka i Milke Planinc, navodi se ukupno 31 “targetirana” adresa iz vremena bivšeg režima. Upućeni u arhivska pitanja, međutim, tvrde da građa saveznih tijela bivše države i građa JNA, koju Most traži, najvećim dijelom, dakako, uopće nije fizički u Hrvatskoj.

Što o tome misle u Ministarstvu kulture?

- Što se tiče dostupnosti gradiva, Mostovim izmjenama i dopunama zakona učinjen je korak u otklanjanju nekih zapreka. No, u zakonu je i dalje stari, opći rok nedostupnosti od trideset godina od nastanka dokumenta (koji se ne odnosi na gore navedeni 22. 12. 1990. i CK SKH). Taj rok treba brisati, jer nema razloga da različiti dokumenti budu nedostupni samo zato što nije proteklo 30 godina od njihova nastanka. Potrebno je i preciznije urediti postupanje s kategorijama osobnih podataka - kažu u Ministarstvu kulture, koji su u svom zakonskom prijedlogu, među ostalim, predvidjeli da netko tko je bio žrtva bivšeg režima, ili je iz obitelji žrtve, može tražiti izuzeće osobnih podataka od javne dostupnosti.

U Runjaninovoj pojašnjavaju kako je glavna razlika između prijedloga novog, cjelovitog zakona, koji je pripremilo Ministarstvo kulture, i nedavno usvojenih izmjena i dopuna zakona u tome što njihov prijedlog cjelovitog novog zakona uređuje sva pitanja važna za arhivsku djelatnost, dok su izmjene i dopune koncentrirane samo na dostupnost dokumenata.

- Ministarstvo želi svojim zakonom na najmanju moguću mjeru smanjiti vjerojatnost da gradivo u arhive dolazi necjelovito ili nepopisano. Novim će se zakonom uvesti obveza tijela javne vlasti da arhivima dostave popise svoje dokumentacije i da se tako odmah identificiraju nedostaci, ako ih ima, a ne tek tridesetak godina kasnije, prilikom predaje gradiva arhivu, kada ih u pravilu više nije moguće otkloniti - kažu u Ministarstvu. Mostove izmjene zakona predviđaju da netko dobije na uvid građu i prije propisanih rokova o dostupnosti, i to zbog “znanstvenih i drugih razloga”. “Drugi razlozi”, moguće, otvaraju prostor i za manipulacije.

Nedostaci

- Korištenje gradiva prije isteka rokova bila je ograničena na znanstvene razloge. Sada se uvažavaju i “drugi razlozi”. Uvijek postoji mogućnost da korisnik koji je došao do nečijih osobnih podataka njima manipulira. Arhivi bi u tom smislu trebali upoznati korisnike s njihovom odgovornošću za posljedice manipuliranja podacima - predlaže Ministarstvo kulture.