SUGLASNI OKO RASTA

RAT OKO MINIMALNE PLAĆE Sindikati: 'Minimalac treba biti najmanje 3800 kuna'; Poslodavci: 'Korekcija će biti od 2 do 5%, a ne 20, 30, 40 ili 50 posto'

Na sastanku predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata, održanom u petak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, načelno je postignuta suglasnost oko porasta minimalne plaće, a o njezinoj novoj visini još će se razgovarati.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević izjavio je nakon sastanka kako se predstavnici Ministarstva i poslodavaca slažu da minimalna plaća treba porasti, a ministar Tomislav Ćorić predložit će Vladi donošenje uredbe o povećanju minimalne plaće.

Kompenzacijske mjere za ugrožene sektore

Idućeg tjedna održat će se sastanak s predstavnicima poslodavaca naročito ugroženih djelatnosti - građevinarstva, tekstilne i drvoprerađivačke industrije, na kojem se očekuje prijedlog kompenzacijskih mjera koje će pomoći poslodavcima da podnesu troškove povećanja minimalne plaće.

Nakon toga trebao bi uslijediti novi savjetodavni sastanak socijalnih partnera, prije no što se ide s prijedlogom odluke o novoj visini minimalne plaće. S obzirom da oko 1,5 milijuna građana neće s izmjenama poreznih zakona dobiti veća primanja, to je jedina mogućnost za povećanje njihovih plaća, rekao je Matijašević.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je da ministar rada i mirovinskog sustava ima pravo odlučiti o visini minimalne plaće, a SSSH i NHS već niz godina inzistiraju da to bude 50 posto visine prosječne plaće u Hrvatskoj.

I to ne samo sada, nego i ubuduće, tako da bude jednostavnije za poslodavce koji mogu planirati svoje troškove, te radnike i sindikate, da se ne moramo svake godine natezati i licitirati uvijek s istim argumentima, rekao je Novosel.

Neprihvatljiv je stajalište da svako povećanje plaća automatski znači otpuštanje radnika, odnosno da može dovesti do stečaja ili zatvaranja trgovačkih društava, poručio je Novosel. Na Vladi je da pronađe način za rješavanje problema u trima sektorima koji imaju problema već 26 godina hrvatske samostalnosti, građevinarstvu, drvo-prerađivačkom i tekstilnom sektoru.

Sindikati traže minimalac od 50 posto prosječne plaće

Istodobno u Hrvatskoj postoji niz sektora koji radnicima mogu isplaćivati veće plaće, ali to ne žele, tvrdi Novosel, a sindikati upravo zbog takvih radnika inzistiraju na povećanju minimalne plaće i spremni su dati podršku poslodavcima da se kroz određene mjere pomogne sektorima od strateškog značaja za Hrvatsku.

Minimalna plaća od 3869 kuna bruto je 50 posto prosječne plaće i oko toga iznosa više ne želimo licitirati, već tražimo da se to ugradi u zakon, istaknuo je Novosel. Svaka dosljedna vlada treba biti na strani hrvatskih radnika i građana koji pune proračun. Ako u Hrvatskoj između 60 i 70.000 radnika prima minimalnu plaću, kada se to pretvori u doprinose to je svakog mjeseca 5,4 milijuna kuna povećanje uplata u mirovinski fond koji je na izdisaju.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da očekuje značajnije povećanje minimalne plaće, jer je sadašnja apsolutno nedovoljna za preživljavanje, ali i povećanje svih drugih plaća s obzirom na povoljna ekonomska kretanja. Podržavamo i zahtjeve poslodavaca za kompenzacijskim mjerama, dodao je Sever.

Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca poručio je pak kako sindikati malo prejudiciraju konzultativne razgovore na kojima socijalni partneri iznose svoje stavove te dodao kako poslodavci žele aktivnu ulogu Vlade, odnosno Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Pozvali smo i ministarstva gospodarstva i financija, jer mislimo da je nužna resorna suradnja kako bi našli optimalno rješenje za regulaciju minimalne plaće, rekao je Jakelić .

Poslodavci: Rast minimalca od dva do pet posto

Upitan koja bi visina minimalne plaće poslodavcima bila prihvatljiva, Jakelić je rekao kako se, uvažavajući socijalnu dimenziju i siromaštvo, pregovori o korekcijama kreću od dva do pet posto, a ne 20, 30 40 ili 50 posto.

To su sve lijepe želje, međutim, to treba na tržištu zaraditi i očekujemo, s obzirom na recentna iskustva europskih zemalja, određene kompenzacijske mjere koje bi nekako nadoknadile gubitke u tržišnim poremećajima, rekao je Jakelić dodavši kako i poslodavci mogu pronaći modele za pomoć ugroženim industrijama.

Te mjere mogu biti u raznim oblicima - od HBOR-ovih kredita s poticajnom kamatom, do diskonta u cijeni energije i niz drugih načina. Također očekujemo proaktivnost Vlade i ministarstava, jer nam se često prigovara da predlažemo mjere koje se kose sa Zakonom o tržišnom natjecanju i da smo pod lupom Europske komisije i Agencije za tržišno natjecanje , kazao je Jakelić.

Nužno je voditi računa o jedinim tradicionalnim industrijama koje su preživjele u Hrvatskoj - tekstilnoj i drvo-prerađivačkoj, te o njihovoj budućnosti i održivosti poslovanja.

"Želimo paletu kompenzacijskih mjera i egzaktne izračune u odnosu na povećanje minimalne plaće. Siguran sam da će biti određenih korekcija minimalne plaće", rekao je Jakelić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:51