Ratari potrovali pčele u dvije županije: ‘Treba ih žestoko lupiti po džepu, pogledajte kako to Slovenci rade!‘

Nakon što je ovog proljeća na području Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije došlo do velikog pomora pčela, a inspekcijski nadzor pokazao da se radilo o trovanju, Ministarstvo poljoprivrede je na javno savjetovanje uputilo program koji će pčelarima pomoći da, barem djelomično, podmire nastalu štetu.

Osim financijskih gubitaka pčelara, šteta zbog pomora oko 400 pčelinjih zajednica samo na području Međimurja mogla bi se odraziti i na usjeve jer će biti manje pčela za njihovo oprašivanje.

U okviru mjera programa, koji je na javnom savjetovanju do 7. lipnja, za svaku izgubljenu pčelinju zajednicu isplatit će se 130 eura, a ukupno bi za tu namjenu trebalo biti osigurano 150 tisuća eura.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet pozdravlja takvu mjeru. Iako 130 eura po pčelinjoj zajednici pokriva samo dio štete, smatra kako se od Ministarstva ni ne može tražiti više jer nije njihova krivica što su nesavjesni ratari prouzrokovali ovakve probleme.

- Protiv toga sam da se svake godine isplaćuju potpore umjesto da se rješava ključni problem trovanja koji nastaje zbog toga što ratari usjeve tretiraju nedozvoljenim sredstvima - ističe Kocet.

Ministarstvo i Državni inspektorat, smatra, trebali bi onemogućiti ili uplašiti kaznama one koji se ponašaju neodgovorno prema pčelama. Edukacije su jedno od rješenja koje je Hrvatska već pokušala primijeniti, ali neuspješno.

- Od edukacije poljoprivrednika 2020. situacija je još i gora, te smo godine, 2022. i sada 2023. imali zabilježena trovanja jer se nedozvoljena sredstva koriste usred bijela dana, što nema nikakvog smisla niti daje rezultate - objašnjava predsjednik Saveza.

Iako razumije da ni ratari nisu u zavidnom položaju, novčano kažnjavanje onih koji nesavjesno postupaju moglo bi biti upozorenje za ostale. O svemu je razgovarao i s predsjednikom slovenskog Saveza, koji mu je pojasnio kako u toj zemlji trovanje pčela nije zabilježeno već 15 godina. Zasigurno i zbog toga što su njihovi propisi i kazne rigoroznije.

- Ubrzo ću s njim ponovno razgovarati kako bih vidio što to Slovenija ima, a mi nemamo. Vjerujem da ćemo rješenja do kraja godine uspjeti iskomunicirati s Ministarstvom i Državnim inspektoratom - poručuje Kocet i dodaje:

- Nedopustivo je da se svake godine iz proračuna novac troši na obeštećenje nečega što se može spriječiti. Prvih pet ovogodišnjih mjeseci pčelarima su dodatno otežale vremenske neprilike. Mraz i velike količine kiše, koja je pala baš u vrijeme cvjetanja voćaka, uništili su izvor hrane pčelama.

Na područjima gdje ima cvijeća uspjele su prikupiti tek dovoljno za svoje preživljavanje, dok je ostatak pčelara svoje medonosne kukce morao prehranjivati. Kiša je uništila i bagremovu pašu, pa je dio pčelara otišao na pašu uljane repice uz rizik trovanja.