Ratifikacija kao uvod u predsjedanje Vijećem Europe

Hamletov dvorac u Helsingøru i ministarska konferencija 17. i 18. svibnja lokacija su i datum kada će Republika Hrvatska preuzeti predsjedanje Vijećem Europe, najstarijom europskom institucijom. Međutim, dva mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja pitanje je kako će ono biti jer je Vijeće Europe tijelo koje snažno zagovara Istanbulsku konvenciju.

Danska, koja od studenog 2017. vodi Vijeće Europe, ima pet prioriteta za vrijeme predsjedanja - nastavak reformi europskog sustava ljudskih prava, borba za jednake mogućnosti, uključivanje djece i mladih u demokratski proces, borba protiv predrasuda i stigmatizacije ljudi s posebnim potrebama te borba protiv mučenja.

Vijeće Europe predstavlja više od 800 milijuna građana, a Londonskim ugovorom 5. svibnja 1949. godine osnovale su ga Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika Britanija. Države članice u potpunosti zadržavaju svoju suverenost, ali se obvezuju putem Konvencija i sporazuma kojima pristupe primjenjivati zajednički usvojene pravne standarde.

To u slučaju Hrvatske može biti prilično zanimljivo jer Vijeće Europe je institucija koja eksplicitno zagovara ratifikaciju Istanbulske konvencije. I tako je - igrom slučajnosti jer se države koje predsjedaju Vijećem Europe određuju abecednim redom - na pomolu diplomatski problem u kojem će na čelo Vijeća doći država u kojoj desnica na sve načine pokušava spriječiti ratifikaciju Istanbulske konvencije, a lijevi SDP još kalkulira. Toga su svjesni i u Ministarstvu vanjskih poslova iako verbalno pokušavaju umanjiti potencijalni problem:

“Predsjedanje Vijećem Europe važno je za Hrvatsku, ali u tehničkom smislu mnogo manje zahtjevno od predsjedanja Europskom unijom 2020. godine. Za predsjedanje Vijećem Europe pripremamo se dulje vrijeme, a pomno smo pratili i dansko predsjedanje”, rečeno je Jutarnjem iz hrvatskih diplomatskih izvora.

Kada u Hamletovu dvorcu u Helsingøru 17. i 18. svibnja Hrvatskoj bude “predano” predsjedanje, svakako će vrlo važna za imidž zemlje biti i ratifikacija Istanbulske konvencije. - Svi u Vijeću Europe pozorno prate što se događa i čekaju da Hrvatska ratificira Konvenciju, koja je za ovo tijelo značajna. Toga je svjestan i premijer Andrej Plenković, pa se zato sada i ubrzano radi na ratifikaciji - kažu hrvatski diplomati koji su uključeni u pripreme za predsjedanje.

U koštac s problemima

Sam premijer u više je navrata istaknuo značaj Vijeća Europe i u današnjim okolnostima, ocijenivši da je Vijeće dalo doprinos razvoju demokracije u Hrvatskoj, prije svega kada je riječ o pravnom mehanizmu zaštite ljudskih prava. I dok se dansko predsjedanje bavilo reformama europskog sustava ljudskih prava i borbi za jednake mogućnosti za sve, hrvatsko će također biti koncentrirano na te osjetljive teme.

- Jasno je da zemlja i svojim primjerom mora pokazati da je spremna i uhvatiti se u koštac s problemima, a mi ih, iskreno, imamo još mnogo. Dobro je što smo počeli rješavati probleme sa susjedima, što može relaksirati odnose u regiji koji su za Vijeće Europe uvijek bili u centru pažnje - govore diplomati i ističu da će odnos prema manjinama također biti u fokusu hrvatskog predsjedanja.

- U tehničkom smislu svako je predsjedanje zahtjevno, ali ono koje nas čeka 2020. godine nije usporedivo s predsjedanjem Vijeća Europe. Zato su svi diplomatski potencijali usmjereni prema Bruxellesu, ali ostaje još dovoljno kvalitetnih diplomatskih kadrova koji će sigurno uspješno odraditi i predsjedanje Vijećem Europe - tvrde naši sugovornici iz MVP-a.

Za sada je Hrvatska odredila sljedeće prioritete svog predsjedanja: borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute. Resorna ministarstva i druga tijela državne uprave bit će zadužena za aktivnosti u okviru definiranih prioriteta.

Problemi od 1996.

O važnosti Vijeća Europe govori podatak da su neka od izvješća ove organizacije bila ključna za ukidanje smrtne kazne u Europi, rješavanje pitanja nestalnih ljudi u Bjelorusiji, slobodu izražavanja u medijima, a jedno od najeksponiranijih bilo je izvješće o CIA-inoj praksi pritvaranja optuženika.

Rusiji je pravo glasa u Vijeću Europe oduzeto prije tri godine, i to zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. Od tada Moskva bojkotira rad parlamenta Vijeća Europe, od prošlog lipnja ne plaća ni doprinose tom tijelu, a osim toga, ignorira i presude Europskog suda za ljudska prava.

Pomalo je ironičan podatak da problemi postoje doslovno od trenutka kada je 1996. Hrvatska primljena u Vijeće Europe. Jer u trenutku kada je Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova, u Palači Europe u Strasbourgu potpisivao pristupnicu Hrvatske u Vijeće Europe, s balkona su aktivisti Reportera bez granica njega i ostale potpisnike zasipali hrpama letaka s kopiranim naslovnim stranicama Feral Tribunea, tjednika koji je u to vrijeme često bio na udaru Tuđmanova režima.

To je prošlost. Kada je u jesen 2016. obilježena 20. godišnjica pristupanja Vijeću Europe, glavni govornik bio je premijer Andrej Plenković, koji je tom prilikom izjavio: “Dvadeset godina kasnije, možemo se osvrnuti na naš kvalitetan doprinos toj organizaciji, na njen doprinos demokratizaciji unutar Hrvatske, za jedan viši i snažniji pravni mehanizam zaštite ljudskih prava koja su mnogi naši građani tražili pred Europskim sudom (za ljudska prava), a dobro je da se spremamo i za predsjedanje tom organizacijom 2018.”.

“Raspršite maglu”

Međutim, otkako su započeli otpori Istanbulskoj konvenciji, u ovoj organizaciji pozorno prate što se događa u Hrvatskoj. Tako je za Dan žena u Zagreb poslana poruka kako “Vijeće Europe posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije kao Istanbulska konvencija), koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”, uz poziv državama da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha Konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Stvarno bi bio skandal da predsjedanje Vijeća Europe preuzme država koja odbija ratificirati konvenciju koju je donijelo Vijeće Europe.