Ravnatelj pulske Gimnazije: Mladi su me ponukali da se politički angažiram, samo tako se stvari mijenjaju

Iz prosvjete u politiku. Kada je u pitanju ravnatelj pulske Gimnazije, ali i osnivač Memo muzeja i predsjednik Instituta Mediterran, Filip Zoričić to zapravo uopće ne bi trebalo čuditi budući da je Zoričić i prije objave kandidature za pulskog gradonačelnika na idućim lokalnim izvorima, javno progovarao o gradski problemima. Zato su ga mnoge stranke vabile, no on je odlučio ipak na izbore izaći s nezavisnom listom.

- Kao profesor u Gimnaziji gotovo 13 godina i kao ravnatelj tri godine, na najbolji sam način mogao osjetiti koji su problemi koji muče mlade ljude, ali posljedično i njihove roditelje. Neizvjesnost, upitna budućnost, nesigurnost. U školi možete osjetiti život, odrastanje i nade generacija i to je jedna od motivacija koja me ponukala da se još više društveno-politički angažiram, jer politika jedina može suštinski i konkretno mijenjati stvari.

- Zašto nezavisna lista? Zašto ne neka od stranaka budući da ste rekli da su vas kontaktirale sve stranke? Kakav svjetonazor zastupate?

- Nezavisna lista nema stranačke okvire i zapreke. Ne odlučuje jedan i vlada apsolutna demokracija. Mi smo kao lista skupina ljudi različitih pogleda i svjetonazora, s lijeva i desna, ali smo se ujedinili u centru, a to je naš grad. Zanimaju nas komunalni i svakodnevni problemi ljudi, a ne ideologija. Mi idemo metodom politike „odozdo“, jer smo lani, kao nezavisni, pobijedili na izborima za mjesne odbore u Starom gradu i Štinjanu i to je naš iskon i na toj bazi smo okupili širi tim stručnih, odgovornih i slobodnih ljudi. Vjerujte, to nije bilo lako, ali smo uspjeli.

- Velike stranke su postale izrazito potkapacitirane. Nedostaju im normalni, obrazovani ljudi. Paradoksalno, same stranke krive su zašto im nedostaju ljudi. Ustrojene su tako da članovi stranke slušaju predsjednika koji u pravilu ne trpi nikakvu političku konkurenciju unutar same stranke. I što se događa? Nema više ljudi u stranici koji promišljaju, daju odgovore na probleme ili koji su spremni razumno komunicirati s političkim takmacima. Sve je u službi održavanja moći predsjednika stranke i guranja njegove politike a to ljudi u biti ne vole.

Ljudi izvana ne vide, no političke stranke su unutar sebe vrlo slične i sa sličnim problemima. Ja sam izabrao svoju stranku: nezavisnu listu.

- Jako je puno programa kojima se sada "bombardiraju" građani Pule. Čime ih vi želite pridobiti?

- Najvažnija točka našeg programa je otvoreni i transparentan proračun po uzoru na Grad Bjelovar koji su izradili dr.sc. Vuk Vuković sa Sveučilišta u Oxfordu i dr.sc. Dejan Vinković.

To je baza svih naših točaka i način kako mi vidimo da Grad treba funkcionirati. Posve i potpuno javno da građani imaju uvid, kad god hoće, u sve troškove. Time se stvara i povjerenje, a ono je točka polazišta dobre komunikacije gradske uprave i građana.Mi smo jasno, stručno i timski detektirali što je Puli potrebno na polju kulture, obrazovanja i socijale, urbanizma, sporta, mladih i poduzetništva i time ćemo zasigurno transformirati Pulu.

- Što za vas znači vratiti Pulu moru? Kako biste to postigli?

- Vratiti Pulu moru znači infrastrukturno obnoviti obalu, produžiti i, ako treba, proširiti obalu. Osim toga, završiti projekt pulske šetnice do Velog vrha. Tako bi se dobilo u komadu dva kilometra šetnice do Mandrača. Na tom potezu treba predvidjeti javne sadržaje i, naravno, parking.

Kroz osnivanje poslovne zone za malu brodogradnju motivirat ćemo mnoge poduzetnike i obrtnike da razvijaju svoje djelatnosti vezane uz more.

- Osim direktno zaposlenih u djelatnostima gradnje, preinake, remonta i servisa plovila, u poslovnoj zoni male brodogradnje svoje mjesto će naći i projektanti, trgovci nautičkom opremom, charter kompanije, iznajmljivači plovila. Zadnjih 150 godina Grad Pula se razvija širenjem jezgre na nova stambena naselja u unutrašnjosti, dok je obala na konstantnom čekanju. Planiranje obalnog pojasa, njegova transformacija i prenamjena zona velika su šansa za ’novi početak’ grada Pule. Život uz more, u centru grada, i velika gradska riva osnov su urbane regeneracije Pule.

- Rekli ste i da želite grad vratiti građanima. Što pod time mislite?

Mi smo skupina građana koja o gradu promišlja urbano. I to je početak. Centar grada dnevni je boravak grada kako svakom stanovniku tako i dobronamjerniku i to mora biti ogledalo rada gradske uprave prikazan transparentnošću, otvorenošću, uređenim i čistim ulicama i fasadama.

Programi koji će vratiti život u centar grada moraju vratiti duh grada kakav je nekoć bio. Grad dobre glazbe, bogate kulturne scene, progresivan, moderan, a opet star i karizmatičan.

- Kakav je vaš stav oko velikih turističkih projekata u Puli? Jesu li oni budući zamašnjak razvoja?

- Zamašnjak razvoje je industrijski park, inovativni centar i IT industrija. Turizam je pokretač razvoja, ali nedovoljan za grad koji je industrijskog karaktera. Stav prema velikim projektima u turizmu je naravno pozitivan i podržat ćemo razvoj u turizmu, ali ponavljam, ovom gradu treba industrija u bilo kakvom obliku. Sva infrastruktura postoji da se zadovolje potrebe industrije i od toga ne smijemo odustati u korist turizma.

- Svi veliki projekti koji doprinose većem zapošljavanju, izgledu grada, unapređenju životne okoline, uz poštivanje ekoloških standarda i zaštite mora su dobrodošli i doprinijeti će općem razvoju grada. Ako se pri tome misli na velike turističke resorte ili megalomanske projekte poput Brijuni rivijere oni sigurno ne mogu biti zamašnjak razvoja. Prvenstveno treba raditi na tome da se turistička sezona produlji i da se postojeći turistički kapaciteti bolje iskoriste. Također smo protiv davanja pojedinih zona u koncesiju na dugi vremenski rok, a pogotovo bez provedenih studija.

Pula je bogat grad i ne smije biti samo turistički. Pula je bogat grad, jer ima puno identiteta i kvaliteta i to treba poštivati.

- Smatrate da Pula treba bolja parkirna i prometna rješenja. Koja konkretno?

- Puli hitno trebaju bolja parkirna rješenja. Sav promet treba preusmjeriti prema garažnim kućama koje planiramo izgraditi. Riva treba biti u službi prometa i građana, zato elaboriramo mogućnost širenja pulske rive. Od otvaranja trgovačkih centara promet se odvija periferno na rubu grada, što se reflektira i na sam život u gradu. Stoga ponavljam, prioritet će biti rješenje parkinga i preusmjeravanje prometa prema centru grada, odnosno parkirnim kućama u centru. To je jedan od načina kako mislimo povratiti život u centar grada, na pragu rješenja parkinga i prometa.

Prvo, najjednostavnije i najmanje financijski zahtjevno - promijeniti putokaze koji navode sve koji žele doći u centar na Giardine. Zatim izgradnja nekoliko garažnih kuća u centru: Marsovo polje (kod Croatia osiguranja), Žuta škola (igralište), Uljanik (kod pošte) i Karolina (trg ispred Arene sa podzemnom garažom). I urediti parkiralište na Mandraču te uvesti autobusnu liniju do centra.

To se može napraviti u jednom mandatu i izgradnjom trga ispred arene, pretvaranjem centra grada u veliku pješačku zonu s mnogo sadržaja grad bi apsolutno promijenio svoju vizuru.