POČINJE ŠKOLA!

Ravnatelji i učitelji o najvećim izazovima: ‘Nema bojkota, evo što će nam biti najveći problem‘

Svaka je škola definirala koji će od A, B i C modela nastave provoditi, a zasad je izgledno da ih se najviše opredijelilo za A model

Piše:

Marijana Cvrtila

Objavljeno: 07. rujan 2020. 07:57

Majka Ojdana Rajić Azinović s djecom koja krecu u školu i vrtić

Marko Todorov/Cropix

- Najveći izazov bit će održavanje fizičke distance među učenicima i nemiješanje grupa, iako ima još poteškoća koje očekujemo i koje će, ovisno o specifičnosti svake škole, biti jasnije kad počne nastava. Ipak, potrudili smo se, radili prema uputama i veselimo se nastavi u učionicama! - rečenice su koje su u nedjelju najčešće ponavljali učitelji, nastavnici i ravnatelji, od kojih su mnogi i taj zadnji dan praznika boravili na radnome mjestu “glancajući” posljednje detalje za što normalniji početak nikad neizvjesnije školske godine.

U ponedjeljak ujutro više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola i oko 65 tisuća učitelja, nastavnika i ostalih djelatnika vraćaju se u učionice i školske hodnike prema koronapravilima. Svaka je škola definirala koji će od A, B i C modela nastave provoditi, a zasad je izgledno da ih se najviše opredijelilo za A model: u višim razredima osnovne škole održava se razmak u učionicama između učenika te nastavnika od 1,5 metar, a u srednjima od dva metra, a ako to nije moguće, svi nose maske.

Model nastave

No, moguće je da se od ponedjeljka model nastave u nekoj školi promijeni, kažu nastavnici, jer sve ovisi o okolnostima.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te podacima iz škola, koronavirus se dosad probio u šest osnovnih i dvije srednje škole, zbog čega će učenici iz tih obrazovnih ustanova (ili dio njih) u ponedjeljak na nastavu krenuti online, dok su neke škole odgodile početak školske godine za sve učenike. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, riječ je uglavnom o zarazi koronavirusom nekoga od nastavnika ili tehničkog osoblja, zbog čega je dio djelatnika završio u samoizolaciji.

Nastava će se u iduća dva tjedna zbog toga online provoditi u osnovnim školama Murterski škoji u Murteru, Vjekoslava Kaleba u Tisnom, Bogoslava Šuleka u Slavonskom Brodu, Marina Držića u Dubrovniku te Antuna Nemčića Gostovinskog u Koprivnici.
Srednja škola Prelog, s obzirom na to da je još nekoliko nastavnika u samoizolaciji, odgodila je početak nastave za sve učenike na 14. rujna.

U nedjelju je i Osnovna škola Antuna Kanižlića iz Požege objavila na svojim mrežnim stranicama kako je jedna djelatnica te škole, učiteljica predmetne nastave, pozitivna na covid-19, o čemu su obaviješteni u petak navečer. Također, jedan razred s 28 maturanata zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog je u samoizolaciji, kao i četvero profesora te škole te ravnatelj Dražen Jelenski, koji je bio u kontaktu s profesorima.

Prema podacima MZO-a, 3. rujna ukupno su 103 prosvjetna djelatnika te 1564 djece (2002. do 2020. godište) bili u samoizolaciji, a 271 dijete bilo je pozitivno na covid-19 (uključujući i 18-godišnjake).

Kakvo je raspoloženje uoči početka nove školske godine i koje poteškoće očekuju, pitali smo ravnatelje i učitelje.

Vrijeme odmora

- Iščekivanje je kao da ja krećem u prvi razred osnovne škole, a i moji učitelji dijele te emocije. Miješaju se osjećaji straha, neizvjesnosti, ali i radosti što se napokon vraćamo u školu - iskren je Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole Vjekoslav Parać iz Solina i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.

Izabrali su A model nastave, ali zbog nekoliko prostranijih učionica dio učenika viših razreda neće, a dio ipak hoće morati nositi maske na nastavi.

- Nije ugodno nositi maske, osobito po vrućinama, ali ako je to u korist našeg zdravlja, nije upitno. Da će biti teškoća, hoće sigurno, i to prije svega da se maksimalno pokušaju fizički razdvojiti različite skupine učenika te da se djecu zadrži u zatvorenom za vrijeme odmora.

Osim toga, svaka škola ima svoje prostorne i materijalne posebnosti, vidjet će se sve kad počne nastava - kaže Baloević, dodajući kako zasad nemaju najava da netko od roditelja neće poslati dijete u školu.

Potvrda liječnika

Prijavljenih nedolazaka, kako učenika, tako i nastavnika, nema ni u zagrebačkoj Upravnoj školi, čija ravnateljica Suzana Hitrec, ujedno predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, kaže:

- Spremili smo se najbolje što smo mogli, a važno je da roditelji znaju da nijednu odluku koja se tiče njihove djece nećemo donijeti bez kontakta s njima. To se odnosi i na nošenje maski. Tko ne može nositi masku donijet će potvrdu liječnika, a u slučaju da ju netko odbije nositi, razgovarat ćemo s roditeljima i nastojati pronaći rješenje.

Ne mislimo nikoga kažnjavati. Izazovi će za svaku školu biti drukčiji, dodaje, ali svakako su to održavanje distance, nošenje maski i osiguravanje da nema gomilanja učenika na ulazima. Škole su osigurale higijensko-sanitarne uvjete, a u njezinoj školi, dodaje, svi su pod “kriznim upravljanjem” - cijeli je kolektiv angažiran na poslovima od čišćenja i pripremanja učionica do informiranja na mrežnim stranicama.

- Svakako bih sve podsjetila na važnost mjerenja temperature prije dolaska u školu te da onaj tko bude imao temperaturu ili druge znakove bolesti ne dolazi u školu - poručuje Suzana Hitrec.

Tvrtko Pleić iz udruge Nastavnici organizirano te profesor geografije u zagrebačkoj IX. gimnaziji upozorava da je “najteže bilo shvatiti upute koliko god ministar Radovan Fuchs govorio da su jasno napisane”.

- Što ako se otkrije da je netko u školi pozitivan? Učenici se uplaše i ose u učionici, a što će biti ako netko ‘zakuri’? Mnogo se toga spustilo na razinu ravnatelja - upozorava profesor Pleić, čija se škola opredijelila za A model nastave, s maskama.

Taj model, unatoč svemu, kaže Pleić, osobno podržava “pa dokle ide”.

- Bit će sigurno potrebe da se u jednom trenutku dio nastave provodi online i zato bi bilo dobro da se na razini države ujednači provedba tog modela, jer nisu sve škole i svi učenici u istoj poziciji. To se posebno odnosi na maturante, jer ako završe u online nastavi, ona neće osigurati istu kvalitetu kao nastava uživo. Online nastava je nužno zlo - upozorava Pleić.

Neizvjesnost

Predsjednica udruge hrvatskih učitelja razredne nastave “Zvono” i učiteljica u OŠ Franje Serta Bednja Đurđica Krtanjek ističe da još nisu sve škole dobile potrebno odobrenje za dodatno zapošljavanje učitelja informatike, koja ove godine kao izborni predmet počinje od prvog razreda osnovne škole te je upitna njezina provedba za taj uzrast u dijelu škola u prvom tjednu nastave.

Škole imaju i problema s nedostatkom tehničkog osoblja, spremačica i domara, a upitno je i kako će teći organizacija dostave prehrane učenicima u učionice.

- Svi smo na terenu nestrpljivi i s određenom dozom neizvjesnosti krećemo u novu školsku godinu. Ipak, roditelji moraju znati da je svaka škola dala maksimum - poručuje Đurđica Krtanjek.

'Oko 300 kuna mjesečno ćemo dodatno trošiti zbog maski i dezinficijensa'

Pored standardne nabavke za početak škole, uobičajene kupovine školskog pribora, obuće i odjeće, roditelji školaraca morali su ove godine pribaviti i dodatnu opremu u vidu zaštitnih sredstava - maskica i dezinficijensa.

Tako će djeca od danas uz svoje knjige i bilježnice u svojim školskim torbama nositi do lani sasvim neuobičajene rekvizite, a to je slučaj i u zagrebačkoj obitelji Azinović.

Pripremaju se za takvo školovanje već neko vrijeme jer je Ojdana Rajić Azinović, majka triju djevojčica, 12-godišnje Iskre, devetogodišnje Eve i četverogodišnje Zlate, i inače vrlo organizirana osoba.

- Za razliku od prijašnjih školskih godina, ovo je uistinu potpuno novi moment. Praktički do prije nekoliko dana nismo znali kako će biti organizirana škola, hoće li biti potrebno nositi maske, dezinficijense i slično ili neće, međutim sada je izvjesno da maske svakako trebaju u školama.

Starijoj kćeri koja ide u šesti razred i mora nositi maske tijekom cijelog školskog dana treba poprilična zaliha. Mora ih imati barem dvije, tri u torbi za promijeniti. Pripremila sam joj i jednokratne i pamučne maske, vidjet ćemo kada krene škola kako će reagirati, što će joj više odgovarati...

A mlađa, koja je sada treći razred, ne treba nositi masku, tako je određeno za niže razrede, samo u dvorištu dok čekaju na ulaz. Nabavila sam i dezinficijense, svaka ima svoj u torbi, kao i vlažne dezinfekcijske maramice, tako da si mogu obrisati ruke ako im nešto padne, posude olovku... - govori Ojdana Rajić Azinović, koja inače radi u službi za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša.

Uglavnom, izračunala je da mora uvijek imati barem deset maski na “lageru”, kao i da je to oko 300 kuna dodatnog mjesečnog troška koje mora podnijeti kućni budžet ove peteročlane obitelji.

A imati dvije školarke u obitelji i bez toga podrazumijeva 1500 kuna troška kako bi svako dijete pripremili za školu, u što u zagrebačkom slučaju nisu uračunate knjige jer su besplatne.

- Naša priprema za školu traje cijelu godinu. Ja ih nastojim tijekom cijele godine, s obzirom na to da su njih tri i da se praktički iz sezone u sezonu mijenjaju brojevi njihove i obuće i odjeće, unaprijed pripremiti.

Uvijek gledam kada su neki popusti, sniženja, razne akcije, tako da sam pola stvari imala unaprijed spremno u svojim ormarima. U svakom slučaju, prije početka škole treba imati barem dvoje ekstra tenisica, šlape za školu, čizme, cipele, opremu za tjelesni, hlače, zimske i jesenske jakne...

Veliki su to troškovi, pa je jedna od varijanti uštede svakako i međusobna roditeljska solidarnost, gdje međusobno razmjenjujemo odjeću, i to tijekom cijele godine. Da nema toga troškovi bi bili puno, puno veći - objašnjava Rajić Azinović.

Dodatni izdatak su izvannastavne aktivnosti, a to su u njihovoj obitelji odbojka, dramska, gimnastika i ples, a najveći dio novca (oko 1000 kuna mjesečno) odlazi na članarine.

Koliko vremena potroši dok sve to ne nabavi, kaže, ne zna, jer to je jedan trajni proces... No, ove godine djecu nije trebalo samo opremiti, već i pripremiti za “novo normalno”, odnosno nova pravila ponašanja u školi.

- Da, to nam je također bio dio pripreme koja u našem slučaju traje zadnja dva mjeseca, otkako se pogoršalo stanje u Hrvatskoj. I svaki odlazak u dućan, sve što smo radili zajedno bila je ta priprema za školu.

U dućanu stavljamo masku, koristimo dezinficijens i onda slijedi objašnjavanje - kada bude škola, tako će vam i tada biti. Nismo čekali završne upute škole da bismo na tome počeli raditi. Vjerujem da će i u školi biti tako.

A, naravno, veliko je i uzbuđenje zbog početka školske godine, posebno kod starije kćeri koja je imala online nastavu i mjesecima nije bila u školi. Obje su uzbuđene jer će vidjeti prijatelje i biti s njima, a nadam se da će i škola sve odraditi kako treba u skladu s preporukama - zaključila je Rajić Azinović. (Tina Premec)

Vezane vijesti