Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već treći put mijenja plan školskog kalendara za iduću školsku godinu. Novoj varijanti, objavljenoj u srijedu, a prema kojoj ipak ostaje na snazi drugi dio zimskih praznika, ali se ukidaju i inače kratki jesenski i za četiri dana skraćuju proljetni praznici, iz škola najviše zamjeraju to što se kalendar donosi stihijski i najkasnije dosad.
Ministarstvo je, naime, u srijedu uputilo u Narodne novine novu odluku o početku i završetku nastavne godine. Nastavna godina započinje u ponedjeljak 9. rujna i za maturante traje do 23. svibnja, a za ostale učenike do 13. lipnja 2025.
Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran za 31. listopada 2024. Nadalje, prvi dio zimskog odmora traje dva tjedna, kako je bilo i planirano, odnosno od 23. prosinca do 6. siječnja. Drugi dio zimskog odmora, za koji je najavljeno da će biti ukinuti, ipak će trajati pet dana, od 24. do 28. veljače.
Predugo ljeto
Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju tako da odmor učenika traje pet dana, odnosno počinje 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), te nastava počinje 22. travnja. Prethodnih godina ti bi praznici trajali kroz tjedan koji počinje Uskrsnim ponedjeljkom. S obzirom na to da nastava počinje tjedan dana kasnije, a ljetni odmor je predviđen od 16. lipnja iduće godine, riječ je o produljenju i onako dugih ljetnih praznika za školarce.
Ministar Radovan Fuchs poručio je kako "takav kalendar zadovoljava više ili manje sve", no - što kažu u školama? Na upit koju bi školsku ocjenu dala novome kalendaru, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske Suzana Hitrec odgovara - tri. Nije, kaže, ni najbolji ni najgori. Može proći, no očito se išlo na to da se uvaže mišljenja onih koji nisu u sustavu.
- Ove smo godine zbog javne rasprave i reakcije javnosti jako kasno dobili kalendar nastavne godine. Interesi su uvijek različiti i, kad se prijedlog kalendara stavlja na raspravu, potpuno je jasno da postoje različite perspektive. Smatram da je to stručno pitanje i da bi o tomu trebali odlučivati odgojno-obrazovni radnici i Ministarstvo, a ne netko treći - komentira Hitrec.
Zamjera što se produljuju ljetni praznici, po čijem smo trajanju ionako u vrhu svjetskih zemalja. Zimski praznici se nisu dirali, što, po Suzani Hitrec, znači da se išlo na ruku turističkim agencijama (skijaški aranžmani). - Treba znati da u tom razdoblju vrlo mali postotak učenika srednjih škola ide na skijanje i egzotična putovanja - upozorava Hitrec, po čijim podacima u školama s učenicima odnosno roditeljima višeg socijalnog statusa na skijanje odlazi njih deset posto, a u ostalim školama samo jedan do dva posto.
Skijanje i praznici
- Smatramo da odlasci na skijanje ne bi trebali biti argument za određivanje praznika. Morali bismo se voditi određivanjem kalendara po pedagoškim pravilima, a to je da je dobro da učenici, kao i u nekim drugim zemljama poput Slovenije, imaju svaka dva mjeseca kraće praznike. Istina jest da dugi praznici utječu na kontinuitet učenja jer se tijekom duljih praznika prestaje učiti, upozorava Hitrec, suprotno od nekih tvrdnji po kojima kratki praznici utječu na kontinuitet učenja.
S obzirom na to da se kao argument za raniji završetak nastave odnosno njezin kasniji početak uporno spominju vrućine, Hitrec sugerira da se tome može doskočiti tako da se svim školama osigura klimatizacija. Ovako, ne rade sve škole u jednakim uvjetima, jedne imaju klime, druge ne. Po mišljenju predsjednice udruge ravnatelja, ne bi bilo loše ostaviti mogućnost različitog početka nastave po županijama.
- Dok ‘morske‘ županije vape za što kasnijim početkom nastave u rujnu, u kontinentalnima već nakon 16. kolovoza djeca i mladi besciljno lutaju po gradovima jer nemaju obveza. S druge strane, roditelji osnovaca mlađe dobi imaju velik problem ako škola ranije završi i kasnije počne. Dakle, u ovome slučaju, ionako dugi ljetni praznici produljuju se praktički za još dva tjedna - kaže Hitrec, smatrajući kontradiktornim što se stalno raspravlja kako učenici nisu stigli savladati gradivo, a nitko nema tako duge praznike kao mi.
Što kasniji početak nastave - zašto?
- Očito jest trend što kasnije početi s nastavom. Znači li to - pita se Hitrec - da će se iduće godine pomicati na još kasniji početak i još raniji završetak nastave? Od početnog prijedloga ništa dramatično se nije dogodilo, jedino što je bez veze što je riječ o kasnom donošenju kalendara. Inače smo ga imali u svibnju, što je dobro za planiranje i školama i roditeljima - zaključuje.
Voditelj područnog ureda Sindikata Preporod u Splitu, Sebastijan Troskot, slaže se s time da bi se montiranjem klima-uređaja u svakoj školi napokon prestalo razgovarati o početku i kraju nastavne godine, a ovaj kalendar naziva - "kalendar s popravnog ispita".
- On je ipak donekle bolji od prvotne varijante zato što počinjemo kasnije, a završavamo malo ranije, ali način na koji smo došli do ovakvog kalendara je pomalo apsurdan. Dakle, on je promijenjen intervencijom premijera, što je dokaz da se u našem ministarstvu kalendari donose metodom copy-paste. Dosad se nije promišljalo, a sada se to promišlja kada se umiješao premijer - komentira Troskot, kojega također zanima što će s kalendarom biti idućih godina. Morali bismo znati, upozorava, hoće li se i ubuduće kalendar vrtjeti oko ovakvih rješenja jer promjene u njemu - ma koliko bile male i ne toliko značajne - ipak prati planiranje školskih aktivnosti i slobodnog vremena roditelja i učenika. Konkretno, učitelje nerviraju nedorečene promjene, traže jasnu strukturu kostura kalendara i dugoročno rješenje.