Autor kampusa Rimac poznati je hrvatski arhitektonski studio 3LHD. Razgovarali smo u ponedjeljak u povodu objave projekta s jednim od osnivača tog studija, arhitektom Markom Dabrovićem.
3LHD-ov projekt nagrađen je prvom nagradom na međunarodnom pozivnom natječaju za izradu idejnog rješenja.
- Drago nam je što smo partneri tvrtki Rimac Automobili na projektu razvoja ovako kompleksnog kampusa. Izabrani smo jer smo filozofiju i temeljne vrijednosti tvrtke pretočili u arhitektonski koncept.
Riječ je o zahtjevnom kompleksu koji sadrži tvornicu, krajobrazna rješenja, obnovu dvorca, muzej... Kako ste postigli da sve bude skladna cjelina?
- Kampus je smješten u Kerestincu, uklopljen u prirodu i dobro prometno povezan s autocestom i aerodromom. Dva nadzemna, međusobno povezana osnovna volumena, proizvodni pogon i uredska zgrada su organskog oblika i slijede topografiju terena. Prateći sadržaji su skriveni ispod zelenog krova koji se nastavlja na okolni teren čineći granicu između zgrada i okoliša nevidljivom. Kampus je oblikovan tako da nema 'stražnju' stranu.
Što je baš tvorničko u ovom projektu?
- Proizvodni pogon bit će najveći volumen na budućem kampusu - i jedna je od većih građevina u Hrvatskoj, duga 400 metara. Sastoji se od proizvodnog i razvojnog dijela te skladišnog prostora. To je prilagodljiv i fleksibilan prostor koji može pratiti rast kompanije.
Ovaj je kampus, prema najavama, i mjesto na kojem bi zaposlenici trebali boraviti s veseljem.
- Pitali smo se kako stvoriti ugodno mjesto za rad - ne samo idealnu tvornicu za strojeve, nego kako ljude i tehnologiju pomiriti na jednom mjestu.
Sve izgleda malo utopistički, kao iz nekih poznatih SF filmova i serija?
- Cijeli vizionarski pothvat Mate Rimca djeluje jako avangardno za hrvatsku realnost, ali ta se vizija ubrzano pretvara u stvarnost.
Radili ste i projekt kompleksa Infobipa koji je pri kraju realizacije. Jesu li ovakve i slične uredske zajednice danas kao neki zasebni, drukčiji svjetovi i zašto se njihovi vlasnici toliko trude imati podjednako kvalitetna, lijepa i ugodna radna mjesta?
- Ljudi čine razliku - danas je sve više kompanija toga svjesno i žele da su zaposlenici na poslu zadovoljni - samo sretni zaposlenici mogu biti kreativni.
Otkrijte nam neki štos o projektu kampus Rimac koji se ne vidi u videoprezentaciji?
- I tvornica i uredska zgrada napravljene su kao otvoren sustav koji može pratiti dinamičan rast i razvoj tvrtke kao što je Rimac.
Koja je simbolika oblika tvornice Rimac?
- Na projektu Kampusa Rimac bili smo inspirirani oblicima hiper automobila C_Two. U cijelom landscapeu projekta ne postoji oštar kut. Na Kampusu je sve podređeno slobodnom kretanju pješaka u tri dimenzije. Oblik tvornice tj. njezin kompaktni volumen omogućuje fleksibilnost u razvoju, a takvo oblikovanje smanjuje potrošnju energije.
Postoji li pista?
- Prometno rješenje predstavlja važan dio kampusa - interne prometnice čine sustav koji će omogućiti neometanu cirkulaciju svih korisnika na lokaciji. Oblikovno je inspirirano trkaćim stazama i poznatim zavojima.
Ako gledamo oblike izvana, vaši poznati projekti donekle nalikuju, vjerojatno se radi o potpisu ureda?
- Da, tematiku topografije već smo istraživali na projektima Karlovačkog slatkovodnog akvarija, Zelenog paviljona/restorana na kampusu Šumarskog i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hotelu LN Garden u Kini.
Ima puno zelenila u projektu Kampusa, unutar zgrada i izvana, ovčice šetkaju okolo...
- Jedan od zahtjeva iz projektnog zadatka bio je da Kampus bude povezan s prirodom i uklopljen u okoliš. Pri projektiranju je posebna pažnja posvećena vizurama iz pojedinih dijelova kampusa. Vanjski prostori uključuju prostore za boravak zaposlenika u prirodi i zone s domaćim životinjama (guske, ovce). Jedan od novih elemenata na lokaciji je tzv. urbana močvara - novo stanište za mnoštvo vrsta koje će potaknuti bioraznolikost na lokaciji. Zeleni krov prizemnog dijela građevine namijenjen je radu zaposlenika na otvorenom. Osim zona za boravak domaćih životinja planirani su i sportsko-rekreativni sadržaji, te igrališta za djecu.
Koliko je zahtjevna gradnja u smislu energetskom i očuvanja okoliša, čini mi se da ima tonu takvih tehničkih detalja, a koristi se i voda iz jezera koje je u sklopu kampusa?
- Energetski sustav kampusa kombinira tehnologiju i prirodne izvore energije. Koriste se održivi izvori energije, sustav toplinskih pumpi. Želja je smanjiti količinu generiranja CO2 na najmanju moguću mjeru i poboljšati karakteristike zgrade kako bi se osigurao ugodan boravak svih korisnika.
Atriji su bitan element oblikovanja, budući da osiguravaju prirodno osvjetljenje i ventilaciju u dubini prostora. Duboke strehe na fasadi uredske zgrade u prostor dovode prirodno svjetlo bez direktne izloženosti suncu. Bilje unutar kampusa pridonosi ekološkim osobitostima prostora, pruža hlad, služi kao sigurnosna barijera za prolaz na krovove i kao zaštita od buke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....