MINISTAR BEROŠ

‘Razmišljamo o nabavi Sputnjika i prije nego ga EMA odobri. Legitimno je tražiti izvore cjepiva i izvan EU‘

Nismo govorili o količinama, s obzirom na to da nisu upitne s ruskog aspekta, kazao je Beroš
 Damir Krajac/Cropix

Ministar zdravstva Vili Beroš u emisiji HRT-a "A sada Vlada" komentirao je najave o dolasku ruskog cjepiva u Hrvatskoj. Beroš je kazao kako su uspostavljeni diplomatsko kontakti te da je to nastavak nastojanja Vlade da osigura svim građanima besplatno cjepivo.

- Dva kriterija su od osnovne važnosti - učinkovitost i sigurnost primjene cjepiva. Rusko cjepivo slovi kao učinkovito, ali moramo se detaljno informirati o njegovoj sigurnosti - kazao je Beroš.

Dodao je kako je nakon razgovora s ruskim veleposlanikom dobio informaciju da su ruske vlasti u kontaktu s EMA-om i da planiraju predati zahtjev za registraciju cjepiva na razini EU.

- Razmišljamo o nabavi tog cjepiva i ranije. Osnovnu ulogu u tome ima struka, koja mora utvrditi sigurnost cjepiva i naći način kako da se prilagodi regulativi. U ovom trenutku pri EMA-i je postupak još tri proizvođača cjepiva koje će u narednom periodu biti evaluirano i odobreno - kazao je Beroš.

Ministar je rekao kako HALMED može evaluirati učinkovitost i sigurnost primjene lijeka na nacionalnoj razini, što je već i zatraženo. Odluku bi trebao donijeti kroz nekoliko dana, kazao je Beroš.

- Svakoj vladi je u interesu voditi brigu o zdravlju građana, nije nelegitimno tražiti izvore cjepiva i izvan EU, pogotovo kada isporuka unutar EU-a šteka. Svatko traži svoj put. EK je toga svjesna - kazao je.

'Količine nisu upitne s ruskog aspekta'

Ministar je kazao da su iz dana u dan spoznaje o učinkovitosti i sigurnosti tog cjepiva veće. Kazao je da su određeni preliminarni kontakti uspostavljeni i s Kinom, ali nisu otišli toliko daleko kao s Rusima.

- Nismo govorili o količinama, s obzirom na to da nisu upitne s ruskog aspekta - otkrio je Beroš dodajući da je cilj prije početka ljeta procijepiti što više građana.

Govoreći o prekorednom cijepljenju, Beroš je kazao kako želi vjerovati da su takve situacije minorne i periferne. Zatražio je izvješće od svih zdravstvenih ustanova te od informatičke službe koja vodi registar cijepljenih.

- Ispred Vlade ne želim da bilo što baci sjenu na ovaj projekt. Osnovao sam Povjerenstvo od 10 članova koje će evaluirati sve dostavljene podatke, nakon toga će odlučiti je li potrebno slati inspekciju, a inspekcija će ovisno o nalazu odlučiti što i kako dalje. Dva su puta, ukoliko je riječ o stručnim pogreškama uputit će se slučaj na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori. Ako se utvrde drugi elementi, moguće i kaznenog karaktera, ti će se slučajevi upućivati prema DORH-u - pojasnio je ministar zdravstva.

Upitan je li Hrvatska spremna za masovna cijepljenja, Beroš je kazao da su još prije dva tjedna svi koordinatori cijepljenja i županijama dobili naputak da organiziraju lokalitete i to broj s obzirom na populaciju za masovna cijepljenja.

- Potrebno je organizirati broj cijepnih timova, kompjutersku infrastrukturu, internet da se ti podaci mogu promptno upisivati u registar cijepljenih. Od najvećeg broja županija smo dobili odgovore. Zagreb možda je malo kasnio, ali nakon naših razgovora s čelnim ljudima i to smo riješili. I Zagreb je spreman za provođenje masovnog cijepljenja - kazao je Beroš dodavši da će građani na vrijeme doznati gdje će biti cijepljeni.

'Vlada će napraviti sve da sanira dugove'

Ministar je kazao da su dugovi bolnica prema veledrogerijama problem koji traje već desetljećima. Naglasio je da će Vlada napraviti sve da sanira dugove i da omogući opskrbu bolnica lijekovima.

- Najbolje je poći od elemenata koji generiraju takvo stanje. Treba sagledati bit stvari. Prvo, onaj opseg izdvajanja iz doprinosa koji svaki građanin izdvaja u proračun. On je po glavi stanovnika na nivou Hrvatske 861 euro, znači 600,8 posto od BDP-a. Ako gledamo nivo EU to je preko 3100 eura. Povećanje u ovom trenutku kad je takva ekonomska situacija sa strane ministarstva financija nije očekivan. Moramo o tome razmišljati. Kad govorimo o limitima koji definiraju koliko sredstava ima pojedina ustanova i kako može plaćati svoje radnike i svoje lijekova, potrebno je naglasiti da u posljednjih nekoliko godina plaća zdravstvenih radnika narasla za 24 posto, a limit se nije povećao. Od limita koje bolnice dobivaju, većina ide na plaće - pojasnio je Beroš.

Ministar je rekao da će na skupe lijekove ove godine biti potrošeno preko dvije milijarde kuna.

- Demografski elementi, samo jedna trećina radno aktivnog stanovništva izdvaja za zdravstveni sustav. I na kraju covid kriza koja nas je dosad koštala preko 1,4 milijarde kuna. To su sve elementi - kazao je Beroš u emisiji HRT-a "A sada Vlada" dodajući da se samo reformskim mjerama može doći do sustavnog rješenja kako se problem s dugovanjima ne bi ponavljao iz godine u godinu.

Vjeruje da će se u koordinaciji s ministarstvom financija i Vladom naći pravo rješenje za financijski održiv zdravstveni sustav. Sastanak s predstavnicima veledrogerija, kazao je Beroš, održat će vrlo brzo.

O mjerama: 'Bitno je imati zajednički plan'

Istaknuo je da se uvijek može dogoditi da dođe do nestašice lijekova, ali poručuje kako je zadaća Vlade da spriječi da se takva stvar dogodi.

Osvrnuo se i na popuštanje mjera te najavu istarskog stožera da će od 1. ožujka otvoriti terase ugostiteljskih objekata. Beroš je poručio kako će razvoj situacije ovisiti o epidemiološkoj situaciji.

- Nijedna županija nije otok, svi smo u međusobnoj vezi i cirkulaciji stanovništva. Bitno je imati zajednički plan. Ne bi bilo dobro da se pred lokalne izbore pojedini stožeri i ljudi rukovode drugim političkim, a ne medicinskim i stručnim epidemiološkim utemeljenjima. To apsolutno nije dobro i nije način borbe protiv epidemije, moramo svi biti zajedno kao što smo bili i do sada - poručio je Beroš.

Naglasio je da je bitno razgovarati i voditi se strukom. Moramo naći pravu mjeru, dodaje ministar, koja će biti usmjerena prema dva cilja - očuvanje zdravlja građana i buđenje gospodarskih aktivnosti.

Upitan hoće li se zakon mijenjati u smjeru da županijski stožeri imaju manje samostalnosti, Beroš je potvrdio da se o tome razmišlja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 00:12