Hrvatska je prošla kroz pravu demografsku katastrofu, a iako će se iseljavanje nastaviti, intenzitet emigriranja već slabi. Zemlju je od ulaska u EU napustilo znatno više ljudi nego što to pokazuju službene statistike, a prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika, zaključak je nove analize koju je u časopisu Public Sector Economics objavio Institut za javne financije.
Skupina stručnjaka - Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić - analizirali su i uspoređivali hrvatske i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji, onoj koja je krenula s članstvom Hrvatske u EU, i došli su do zaključka da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od onog službene hrvatske statistike.
Naime, dok službena hrvatska statistika za razdoblje od 2013. do 2016. godine iskazuje 102.000 iseljenika, strani izvori govore da je broj iseljenika znatno veći i doseže 230.000 Hrvata. Najviše Hrvata iselilo se u Njemačku, njih više od 71 posto, te u Austriju i Irsku, državu koje do prije nekoliko godina praktički nije ni bilo na popisu zemalja u koje se iseljavaju Hrvati.
Sloboda kretanja
Osim slobode kretanja radne snage unutar EU, glavni su razlozi iseljavanja, objašnjavaju autori, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Unije, kao i veći stupanj njihova razvoja.
Iako Hrvatska nije usamljena među članicama Unije po dinamici iseljavanja, budući da je ono zahvatilo gotovo sve nove članice, zabrinjava što mnogi tvrde da su otišli zauvijek i što se iseljavaju cijele obitelji. Posebno se “prazne” slabije razvijeni dijelovi zemlje dok je iseljavanje iz razvijenijih krajeva Hrvatske ipak nešto manje izraženo.
U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, znatno se smanjila prosječna dob novih hrvatskih iseljenika. Dok je, naime, u razdoblju od 2001. do 2013. prosječan hrvatski emigrant imao 41,5 godina, u 2016. je imao 33,6 godina, ističe se u analizi.
- Fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku - upozoravaju autori studije. Sve ukazuje na zaključak da su u pravu.
Unatoč tome Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da slika nije baš tako crna.
Glavni iseljenički val iz Hrvatske, tvrdi on, je ipak iza nas. Iseljavanja iz zemlje, doduše, i dalje će biti, ali ono više neće biti tako intenzivno kao prijašnjih godina, smatra Čipin koji ne očekuje da će se iseljavanje iz Hrvatske ubrzati u nadolazećem razdoblju, naravno, uz pretpostavku da ne bude većih gospodarskih šokova. Ipak, upozorava, otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane 2020. moglo bi apsorbirati još dio hrvatske radne snage.
- U sljedećem razdoblju ne očekujem intenzivniju emigraciju. Glavni val iseljavanja je prošao - kazao nam je Čipin.
Jedan od razloga zbog kojih sljedećih godina ne bi trebalo doći do ubrzanja emigracije je i nedostatak radnika u Hrvatskoj, zbog čega rastu plaće. Štoviše, cijeli sektori hrvatskoga gospodarstva doslovno vape za radnom snagom i sve su ovisniji o njezinu uvozu. I to unatoč brojci od gotovo 148.000 nezaposlenih, koliko je s jučerašnjim danom bilo prijavljeno na burzi rada.
Uvoz radnika
Ne čudi stoga što Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, kako su nam potvrdili i u sindikatima, za sljedeću godinu predviđa uvoz više od 63.000 radnika iz inozemstva. Riječ je o dosad rekordnoj brojci stranih radnika koje želimo uvesti i koja je veća od, primjerice, ukupnog stanovništva Pule.
Prema njegovim računicama, Hrvatsku je od 2013. do danas napustilo 150.000 do 200.000 ljudi. Upozorava i da, prema grubim procjenama, trećinu novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj čine Hrvati koji nisu iz Hrvatske, nego uglavnom iz BiH, no imaju hrvatske putovnice.
Upravo u BiH, ali sve više i u Srbiji, hrvatski poslodavci vide bazen potrebne radne snage, bez koje će teško moći naprijed. Ovdje, međutim, treba upozoriti da je raspoložive radne snage u tim zemljama također sve manje, jer i njihovi građani bolju budućnost traže na Zapadu. Stoga hrvatske tvrtke sve veće zanimanje pokazuju i za uvoz radnika iz Ukrajine.
- Sljedeće će godine biti još veći problem s radnom snagom nego ove i sigurno je da će trebati uvesti mnogo radnika. No, trebat će paziti na kvalitetu radne snage jer poslove u ugostiteljstvu ne može raditi baš svatko - poručuje Ante Mihić, nekadašnji dugogodišnji šef Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK). Radnu snagu, dodaje, ugostitelji će uglavnom uvoziti iz BiH i Srbije, a Crna Gora i Makedonija su im rezervne opcije.
Radne snage nedostaje i u trgovini. No, i trgovci se žale da poslove u njihovu resoru ne može obavljati baš svatko.
- U trgovini nedostaje i radnika i kupaca. Tržište rada u Hrvatskoj jako se promijenilo, ne možemo više naći radnike. Hrvatskoj nedostaje pola milijuna stanovnika, a rasta gospodarske aktivnosti neće biti s ovako velikim iseljavanjem i sve starijim stanovništvom - ističe Slobodan Školnik, čelni čovjek Emmezete.
Ugroženi sektori
Osim turizma i ugostiteljstva, radne snage kronično nedostaje i u građevinarstvu, ali i u ostalim sektorima. Ovih se dana, primjerice, u Tvornici duhana Rovinj moglo čuti da im nedostaje do sto radnika i da bi ih u sljedećoj godini trebali uvesti. Osim zemalja zapadnog Balkana, TDR-u su zanimljivi i radnici iz Ukrajine.
Planirani uvoz radne snage, koji Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže za sljedeću godinu, a o kojem bi se uskoro trebala očitovati i Vlada, naišao je na otpor sindikalaca, koji su nam potvrdili da su dobili prijedlog ministarstva.
- Mi doista nismo ksenofobi, ali stvarno ne vidimo logiku u tome da toliki broj građana napusti Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da onda uvozimo radnu snagu iz inozemstva. Pa, u tim se materijalima predlaže čak i uvoz onih kadrova kojih ima na burzi rada - ističe Krešmir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). O svojim su zamjerkama, dodaje, pisanim putem obavijestili i ministra rada Marka Pavića.
No, poslodavci upozoravaju da bez uvoza radne snage teško da će moći dalje razvijati poslovanje. Osim turizma i ugostiteljstva, nedostatak radne snage izražen je i u građevinarstvu, kao i u nizu drugih djelatnosti. Hrvatska se tako suočava s dvostrukim izazovom: s jedne strane, njezina radna snaga iseljava se u druge zemlje, mahom u razvijenije članice EU, dok s druge strane, radne snage sve više nedostaje i mora se uvoziti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....