REKORDER - ZAGREBAČKA ŽUPANIJAOpćine i gradovi dižu cijene,a dijele plaće više od prosjeka

Prosječna neto plaća lokalnih službenika u gradovima, općinama i županijama u 2013. bila je 12 posto veća nego prosječna neto plaća građana koji rade u pravnim osobama u Hrvatskoj, pokazuje naša analiza podataka.

Tako je prosječna neto plaća u jedinicima lokalne i regionalne samouprave u 2013. iznosila 6165 kuna, dok je prosječna neto plaća u istom razdoblju u pravnim osobama iznosila 5515 kuna.

Minus od 1,8 milijardi

U čak 15 županija plaće gradskih, općinskih i županijskih službenika veće su od neto plaće zaposlenih u pravnim osobama. Jedino su u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji plaće ispod prosjeka Hrvatske. I dok s jedne strane lokalni čelnici kukaju zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, koje će od 1. siječnja 2015. građanima donijeti veće plaće, a jedinicima lokalne i regionalne samouprave za 1,8 milijardi kuna manje proračune, s druge strane u razdoblju od 2010. do 2013., pokazuju naši podaci, u lokalnim upravama rastao je broj zaposlenih, a u nekima i njihove plaće.

Bolni rezovi

No, gradonačelnici, načelnici i župani u većini slučajeva ne spominju baš rezanje plaća i broja zaposlenih, već se teret nedostatka sredstava prevaljuje na leđa građana kroz povećanje cijena komunalija, vrtića, prijevoza... A neki, pak, i u 2015. povećavaju budžete za masu plaća, poput Grada Zagreba za 50 milijuna kuna i Splita za pet milijuna kuna.

Kome su rasle plaće

Od 21 županije, skupa s Gradom Zagrebom, pokazuje naša analiza, u čak osam njih plaće su u tom razdoblju rasle. Tako je najveći porast od 8,4 posto zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je prosječna neto plaća iz 2010. od 4960 kuna u 2013. narasla na 5377 kuna.

I u Gradu Zagrebu plaće su rasle, i to za 5,6 posto. U 2010. prosječna neto plaća iznosila je 7416 kuna, a u 2013. 7833 kune. Sisačko-moslavačka županija bilježi rast prosječne neto plaće od 5,4 posto, Koprivničko-križevačka za 5,1 posto, a Zagrebačka za 4,65 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječna neto plaća rasla je za 4,3 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj za 2,7 posto, a u Primorsko-goranskoj za 2,4 posto.

Najveću prosječnu neto plaću imaju zaposlenici jednica lokalne i regionalne samouprave u Zagrebačkoj županiji i ona je u 2013. iznosila čak 8131 kunu. Ipak, plaća je s obzirom na 2012. nešto pala jer je u toj godini iznosila nevjerojatnih 9040 kuna. No, s obzirom na 2010. narasla je za 4,65 posto.

Dobrom plaćom za svoje lokalne službenike mogu se pohvaliti i u Istarskoj županiji, gdje je prosječna neto plaća u 2013. iznosila 8076 kuna. U Primorsko-goranskoj županiji prosječna neto plaća u istom razdoblju iznosila je 7868 kuna, u Gradu Zagrebu 7833 kune, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj iznosila 7091 kunu.

Najnižu plaću imaju službenici u Virovitičko-podravskoj županiji i ona u prosjeku iznosi 4487 kuna neto. Plaćama se ne mogu pohvaliti ni u Osječko-baranjskoj županiji, gdje neto mjesečni prosjek iznosi 4654 kune, u Bjelovarsko-bilogorskoj 4775 kuna, dok manje od 5000 kuna imaju i u Brodsko-posavskoj županiji.

Narasli za 20 posto

U gradovima, općinama i županijama ukupan broj zaposlenih krajem 2013. iznosio je 42.392. To je čak 20 posto više od broja zaposlenih 2007., dakle prije krize. Kada je riječ o troškovima za plaće, od početka krize do 2013. oni su narasli za čak milijardu kuna. Odnosno 2008. iznosili su 3,8 milijardi, a 2013. 4,8 milijardi kuna.

U 2013., podsjetimo, gradovi, općine i županije potrošili su 4,8 milijardi kuna na plaće zaposlenih, što je za čak 100 milijuna kuna više nego godinu prije. Ako se gledaju ukupni troškovi za zaposlene - u što ulaze i naknade, honorari i trošak predstavničkih tijela - taj se iznos onda penje na čak 6,2 milijarde kuna.