Najnovije istraživanje Standard Eurobarometra pokazuje da Hrvati nakon dvije i pol godine članstva u Europskoj uniji većinom pozitivno gledaju na EU. Štoviše, Hrvatska je iznad prosjeka u usporedbi s ostatkom Europe, više zadovoljnih ima samo u Rumunjskoj, Poljskoj, Irskoj i Litvi. Nezadovoljnih ima samo 12 posto, dok je prosjek takvih u ostatku EU 23 posto.
U šest mjeseci, koliko je proteklo od prethodnog istraživanja, broj ispitanika u Hrvatskoj koji o EU misle pozitivno povećao se za četiri postotna boda, dok je postotak negativno mislećih ostao jednak. Na prosjeku EU28 broj onih koji EU vide pozitivno smanjio se u međuvremenu za četiri postotna poena, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju negativno. U Hrvatskoj je Europska unija najpopularnija u dobnoj skupini od 15 do 24 godine starosti (61%), a najmanje je onih koji o EU imaju pozitivnu predodžbu u dobnoj skupini od 55 do 64 godine starosti (44%).
I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini gotovo podjednako zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo na pitanju nastavka proširenja EU na druge zemlje: dok se tomu protivi natpolovična većina ispitanika na prosjeku EU28, tri se petine Hrvata zalaže za nastavak proširenja Unije.
Zamjetna je razlika između hrvatskih i prosječnih europskih ispitanika i na pitanju stvaranja europske vojske, iako se i jedni i drugi za to zalažu u natpolovičnoj većini: Hrvata koji bi željeli takvu vojsku 10 je posto manje nego prosječnih Europljana, kojih je zamalo dvotrećinska većina za europsku vojsku.
Zanimljivi su rezultati istraživanja o kakvoći života. I dok većina Europljana život u vlastitim zemljama smatraju dobrim, Hrvati svoj život smatraju - lošim! Unatoč tomu, na idućih 12 mjeseci ne gledaju s pesimizmom, ali više je ipak onih koji ne očekuju nikakve promjene stanja nego onih koji se nadaju promjenama na bolje.
Na useljavanje općenito Hrvati gledaju znatno manje negativno nego prosječni Europljani. Gotovo dvije trećine Hrvata podupire useljavanje državljana drugih država članica EU. Većina ih ipak smatra da useljavanje državljana trećih zemalja nije dobro, ali više od četiri desetine Hrvata i na takvo useljavanje gleda pozitivno.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od 7. do 16. studenoga 2015., na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina, a u Hrvatskoj je obuhvatilo 1008 građana.
Kompletne rezultate istraživanja možete pročitati OVDJE .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....