IZVORI IZ HDZ-a

‘Riječ je i o neiskustvu ministra, ali i o nepotrebnom emotivnom Milanovićevom ispadu‘

Sukob između predsjednika Republike i članova Vlade počeo je nakon Banožićeve odluke da umirovi brigadira Elvisa Burčula
Mario Banožić, Andrej Plenković
 Dragan Matic/Cropix

Nekim našim izvorima u HDZ-u uopće nije jasno da je došlo do ovakvog zaoštravanja zbog, objektivno, pitanja koje nije od strateške važnosti za državu.

- Riječ je s jedne strane o neiskustvu ministra jer je to trebao diskretno riješiti ne uplićući premijera i stranku, a s druge strane o nepotrebnom emotivnom ispadu Milanovića. Nikome nije u interesu zaoštravanje, puno je ozbiljnijih tema za razgovor od ovog pitanja o osobi koja je zapravo vjerno služila i Kolindi i Milanoviću. Moglo se to produžiti do kraja godine – kažu izvori iz HDZ-a.

Predsjednik Republike, koji je jučer bijesno poručio premijeru da će početi s blokadom svega ako se ne povuče odluka o umirovljenju Elvisa Burčula, prema svojim ustavnim ovlastima može blokirati imenovanje novih hrvatskih veleposlanika jer upravo on svojim potpisom uz supotpis premijera postavlja šefove diplomatskih misija, a na prijedlog Vlade i mišljenje nadležnog saborskog Odbora. Može ih i opozvati po istom principu prije isteka mandata, koji u pravilu traje četiri godine, a ako se to dogodi, prema Zakonu o vanjskim poslovima, profesionalni diplomat ne zadržava diplomatsko zvanje, već se raspoređuje u Ministarstvo u diplomatsko zvanje u skladu s odredbama Pravilnika o unutarnjem redu službe vanjskih poslova.

Prema procjenama nekih naših sugovornika, broj veleposlanika i konzula kojima je već istekao ili ističe mandat do kraja godine, ili su već zbog različitih razloga mjesta ispražnjena, penje se na čak 38. Vlada je u studenom prošle godine poslala predsjedniku popis s 12 imena veleposlanika, no Plenković nije dobio odgovor jer je i tu došlo do nesuglasica.

Naime, Milanović je tražio da se novi veleposlanici i konzuli imenuju po principu pola njegovih, pola Plenkovićevih, kao što je bio slučaj kod kohabitacije predsjednika Stipe Mesića i premijera Ive Sanadera, ali premijer na to nije pristao pa do danas nisu imenovani neki važni veleposlanici. Očekivalo se da će možda doći do dogovora i smirivanja situacije nakon što je za predsjednika Vrhovnog suda imenovan predsjednikov kandidat Radoslav Dobronić, ali sada je zaiskrilo zbog spornog umirovljenja Burčula.

Tako dogovora nema oko novih veleposlanika u nekim važnim predstavništvima poput Londona, Washingtona, Rima, Budimpešte, NATO-a. Vatikan nema veleposlanika nakon što je Neven Pelicarić otišao na Pantovčak, a spominje se da bi tu dužnost rado preuzeo Davor Ivo Stier. Prazno je i predstavništvo u Parizu gdje je preminuo Filip Vučak. Mandat je još prošle godine istekao veleposlaniku u Japanu, Crnoj Gori, Iraku i veleposlanici u stalnoj misiji pri UN-u, a ove godine ističu i mandati veleposlanika u Indiji, Kataru, Slovačkoj...

Predsjednik, prema ustavnim ovlastima, uz supotpis premijera imenuje i čelnika SOA-e, te VSOA-e, vrhovni je zapovjednik vojske i imenuje i razrješava vojne zapovjednike u skladu sa Zakonom, a zapovijedanje Oružanim snagama u miru ostvaruje preko ministra obrane, koji odgovara njemu za provedbu zapovijedi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 22:21