EKSKLUZIVNO OTKRIVAMO

RJEŠENJE ZA DEFICIT Vrh Vlade smislio novi model za rupu u proračunu od 7,5 milijardi

Unatoč kritikama iz Bruxellesa, Vlada ne odustaje od povlačenja 5 milijardi kuna iz drugog mirovinskog stupa
 Tom Dubravec/Cropix

Vlada razmatra povećanje naknada za koncesije, doznali smo od visokopozicioniranih državnih dužnosnika koji su jučer pripremali prijedlog mjera za rješenje deficita.

To je najnoviji Vladin potez u pokušaju da pronađe 7,5 milijardi kuna i pokrije rupu u proračunu.

Usvajanjem Zakona o koncesijama prije godinu i pol dana, Hrvatska se uskladila s propisima EU. Unatoč tome, Hrvatska od koncesija i dalje ubire manje od većine drugih članica EU pa ne treba čuditi da Banski dvori upravo u tome vide prostor za rast prihoda. No, nitko od naših sugovornika jučer nije htio govoriti o iznosima koji bi se na taj način mogli sliti u proračun.

Koncesije se daju za iskorištavanje različitih dobara - od mineralnog bogatstva, preko voda, lova divljači i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti, pa do obavljanja morskog i riječnog prometa i korištenja luka, željeznica i sportskih dvorana.

Ukupni prihodi od svih pristojbi iznose oko 4 milijarde kuna, a dio od toga odnosi se na koncesijske naknade.

No, povećanje prihoda od koncesija neće biti jedini potez koji će Banski dvori povući kako bi srezali deficit.

Iz Vladinih je krugova jučer potvrđeno da će uzeti dio novca iz drugog mirovinskog stupa, unatoč primjedbama iz Bruxellesa. Riječ je o pet do šest milijardi kuna radnika s beneficiranim stažom, koje su, objašnjavaju u Banskim dvorima, “greškom” završile u drugom mirovinskom stupu. U trenutku pokretanja mirovinske reforme, tvrde, nitko se ozbiljno nije bavio osiguranicima koji ostvaruju pravo na beneficirani staž i koji pri odlasku u mirovinu ušteđevine prenose u prvi stup. U Vladi tvrde da će njihove mirovine biti iste kao i da je država nastavila uplaćivati novac za njih u drugi stup. Dio stručnjaka, međutim, to dovodi u pitanje.

U ministarstvima rada i financija jučer su cijeli dan radili kalkulacije o čijim će rezultatima ovisiti i za koji od dva modela će se Vlada odlučiti. U igri je model prema kojem bi država prisvojila samo mirovine onih koji pravo na beneficirani staž ostvaruju na temelju rada u vojsci, policiji, carini, pravosudnoj policiji i vatrogastvu. Drugi je model prema kojem bi država iz drugog u prvi stup povukla sve uplate na temelju beneficiranog radnog staža, dakle i od, primjerice, pilota, kontrolora leta, vozača kamiona i balerina. Radi se, prema procjenama mirovinaca, o ukupno 82.000 ljudi, čijih bi se pet do šest milijardi kuna najvjerojatnije povuklo u dva navrata - ove i sljedeće godine. To znači da bi država u ovoj godini od uplata prema osnovi beneficiranog radnog staža povukla dvije do 2,5 milijarde kuna, ovisno o tome za koji model se odluči.

Povlačenje tih uplata u prvi stup trebalo bi ići glatko. Naime, u planu je donošenje novog Zakona o beneficiranom radnom stažu, kao i stavljanje Vladina amandmana na Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, koji je već u saborskoj proceduri.

Odluka o načinu na koji će krenuti u rješavanje probema prekomjernog deficita očekivala se jučer na Vladinom užem kabinetu, no na njemu su, kako doznajemo, samo postavljene smjernice i definirani prihodi i rashodi. Model za novac iz drugog stupa još nije odabran. Velika očekivanja u Banskim dvorima imaju i od povlačenja dobiti javnih poduzeća, što bi proračun “obogatilo” za oko milijardu kuna. Mnogo se očekuje i od poreza na igre na sreću, koji bi proračunu donio oko pola milijarde kuna.

Prepoloviti plaće državnih službenika

Plaće zaposlenih u javnom sektoru treba srezati od 10 do 15 posto, a porezno opterećenje ni u kom slučaju ne smije se povećavati.

Stav je to Hrvatske udruge poslodavaca o mjerama za kojima će Vlada posegnuti kako bi javne financije dovela u red. U HUP-u smatraju da mjere za smanjenje deficita trebaju pratiti i strukturne reforme. Prostor za uštede vide na plaćama koje se isplaćuju iz proračuna, a koje prima oko 240.000 građana u Hrvatskoj, za čim su, poručuju, posegnule sve zemlje koje su prošle kroz EDP, ali i na drugim proračunskim rashodima.

U HUP-u se protive rastu poreza. Analiza osam tranzicijskih članica EU koje su bile obuhvaćene EDP-om, a koju je za HUP

izradila Arhivanalitika, pokazuje da su najbolje rezultate ostvarile one

članice koje su rezale proračunske rashode, a ne povećavale proračunske prihode.

Željko Lovrinčević: 'U EU neće proći Plan s drugim stupom'

Jednokratnim prebacivanjem novca iz drugog u prvi stup u proračun ne može se riješiti problem prekomjernog deficita niti je Europska komisija drugim članicama dosad dopuštala da na taj način rješavaju problem manjka. Ocjena je to ekonomista Željka Lovrinčevića. - U toj situaciji u siječnju 2012. našao se mađarski premijer Viktor Orban. Iz Europske komisije tada su mu poručili da to tako ne ide - kaže.

Cijeli je problem, objašnjava Lovrinčević, što se jednokratno prebacivanje ne može knjižiti kao rast prihoda, već samo predstavlja jednokratnu uplatu. Bruxelles ne želi takve vatrogasne mjere jer je suština procedure prekomjernog deficita (EDP) stvaranje dugoročno održivih javnih financija, za što je potrebno provesti strukturne reforme. - Deficit se na taj način ne može smanjiti, to ne bi bilo ni metodološki u redu - ističe Lovrinčević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:44