Hrvatska odvjetnička komora u subotu bira novu predsjednicu koja će zamijeniti aktualnog predsjednika, zagrebačkog odvjetnika Roberta Travaša koji je tu funkciju obnašao u čak tri mandata, duže nego bilo tko prije njega. On nam otkriva da je nova predsjednica dosadašnja glavna tajnica HOK-a Iva Markotić Bagarić.
"Ona je izuzetno sposobna odvjetnica koja dobro poznaje funkcioniranje Komore jer je duže vremena u njezinom upravnom odboru. Jedina je kandidatkinja i bit će prva žena predsjednica u povijesti Komore. Uvjeren sam da će odlično obavljati novu dužnost", kaže Travaš na početku razgovora pa napominje i da mnogi, pa tako i neki njihovi članovi, ne znaju da sve funkcije u HOK-u odvjetnici obavljaju bez ikakve naknade i volonterski, dok za život zarađuju u svojim uredima.
Je li u odvjetništvu u Hrvatskoj sve više žena?
- Je. Omjer je 60 naprama 40 posto u korist muškaraca. Komora ima 16 odvjetničkih zborova u cijeloj Hrvatskoj i u Zboru Rijeka je više žena nego muškaraca. Svaki mjesec u Komoru primimo 25 do 30 novih odvjetnika. Istovremeno ekonomska snaga ljudi i gospodarstva ostaje ista i dolazi do prevelikog broja odvjetnika s obzirom na posao koji im je na raspolaganju.
Kako to da se sve više mladi pravnika odlučuje za odvjetnički posao?
- Mnogima je to želja. Odvjetništvo nije samo posao nego životni poziv. No, problem je što mladi pravnici nemaju mnogo drugih mogućnosti jer pravosuđe zapošljava malo sudskih savjetnika i vježbenika, a i gospodarstvo sve manje zapošljava pravnike. Kada mladi završe fakultete, obično odrade tri godine vježbeništva i stječu uvjete da se upišu u HOK kao odvjetnici.
Znači li to da najviše pravnika u Hrvatskoj posao nalazi u odvjetništvu?
- Da.
Obrazuje li se na hrvatskim fakultetima više pravnika nego što je potrebno na tržištu rada?
- Bilo je tako, ali zadnjih godina interes studenata pada jer je očito došlo do zasićenja. Umjetna inteligencija utječe i na naš posao, a otvaranje tržišta Europskoj uniji nije ništa dobroga donijelo hrvatskom odvjetništvu. Umjetna inteligencija nudi neka gotova rješenja koja mi radimo, na primjer sklapanje ugovora. Na temelju podataka koji mu date stroj vam izbaci ugovor. Tu se otvara pitanje odgovornosti u slučaju da umjetna inteligencija pogriješi. Ja jesam starija generacija, ali mislim da odvjetništvo počiva na sastanku licem u lice između odvjetnika i klijenta koju mu daje punomoć. Taj osobni kontakt ništa ne može zamijeniti.
Koliko u Hrvatskoj otprilike ima odvjetnika?
- Oko 5300. To je više nego ikada.
Jesu li u to uračunati i odvjetnici iz drugih EU zemalja koji rade u Hrvatskoj i rade li oni pod istim uvjetima kao i hrvatski odvjetnici?
- Jesu, njih 20-ak. Oni mogu pružati pravne savjete iz prava europskih zemalja, svoje države i hrvatskoga prava, a da bi mogli pristupiti sudu pod nazivom odvjetnik moraju položiti ispit iz poznavanja hrvatskog prava pred HOK-om ili tri godine moraju ovdje raditi u pratnji domaćeg odvjetnika. Hrvatskim odvjetnicima su ozbiljna konkurencija strani kolege koji se bave trgovačkim ili bankarskim pravom. Teško neko hrvatsko odvjetničko društvo može konkurirati na natječaju na kojem se recimo traži iskustvo ugovaranja poslova LNG terminala. Tko u Hrvatskoj ima takvo iskustvo? Hrvatski odvjetnici nemaju. Stranci nam grabe značajan dio tržišta i kroz ugovore o povezivanju s našim mladim kolegama kojima pružaju know how i uzimaju vrhnje odnosno većinu zarade.
Doprinosi li ta velika konkurencija na tržištu boljoj kvaliteti odvjetničkih usluga?
- Mislim da je suprotno. Kod nas se još uvijek odvjetnici prvenstveno dijele na one koji se bave kaznenim i one koji se bave civilnim pravom. Postoji Tarifa i popusti ispod kojih se ne može ići. Međutim, dozvoljeno je ugovaranje i neki odvjetnici u nedostatku posla dampiraju cijene. Takve nenormalno niske cijene teško mogu donijeti kvalitetu jer svaki posao koji traži veliko zalaganje odvjetnika, mora biti kvalitetno obavljen i normalno plaćen. Bez razumne cijene nema kvalitetne usluge.
Je li ispravan dojam da su malobrojni oni odvjetnici koji jako dobro posluju i odlično zarađuju i da je daleko više onih koji jedva spajaju kraj s krajem?
- Upravo je to danas realna slika odvjetništva u Hrvatskoj. Većina radi od jutra do sutra da bi zadržali standard srednje klase. Bogati odvjetnici su uglavnom slika iz prošlosti. Naravno da neka velika odvjetnička društva koja rade sa strancima ostvaruju bolje prihode. Kao privatnici odvjetnici moraju podmirivati sve troškove bez obzira imali posla ili ne. No, to je u skladu sa starom izrekom – ili vozite bicikl, ili vas ruše s bicikla.
Spomenuli ste odvjetničke tarife koje su nedavno promijenjene, odnosno odvjetničke su usluge poskupjele...
- Tarifu donosi Upravni odbor HOK-a, ali je mora odobriti ministar pravosuđa da bi stupila na snagu. Tarifa mora biti uravnotežena i ona to je. Cijene su promijenjene nakon 28 godina. Tarifa pruža i mogućnost davanja određenih popusta, ali i ugovaranja cijene sa strankom što većina odvjetnika i čini. Služi i kao osnova sucima u odlukama o troškovima spora.
Vrlo ste kritični prema briselskoj birokraciji i njezinom odnosu prema odvjetnicima u Hrvatskoj. U čemu su najveća razmimoilaženja u stavovima HOK-a i Europske komisije?
- Postoje različita tijela Europske komisije. Na primjer, Odjel za pravosuđe DG JUST nema primjedbe na odvjetništvo u Hrvatskoj i smatraju da je ono potpuno u skladu s europskim pravom. Međutim, Odjel za rast DG GROW koji se bavi unutarnjim tržištem u želji da svima stvori iste uvjete na EU tržištu ne razlikuje male i velike države i ekonomske mogućnosti njihovih odvjetnika. Odvjetnicima iz na primjer Njemačke ili Francuske je relativno lako ući na hrvatsko tržište, dok je nama vrlo teško raditi u njihovim zemljama. Ne poznajem hrvatskog odvjetnika koji je otvorio ured u Italiji, Austriji ili Njemačkoj. Naše tržište je jako malo. Imali smo dobru suradnju s Ministarstvom pravosuđa za vrijeme ministra Malenice, a vjerujem da će takva biti suradnja i s ministrom Habijanom. Država je u dvije važne stvari stala iza HOK-a i hrvatskih odvjetnika. Smatramo da je važno da vlasnici odvjetničkih društava budu samo odvjetnici i da po tome ne možemo biti izjednačeni s drugim tvrtkama. Da bi odvjetnik mogao biti potpuno neovisan od bilo kojeg utjecaja, on mora biti neovisan financijski i u vlasničkoj strukturi. HOK je isto tako financijski potpuno neovisan. Ima prihode isključivo od članarina i upisnina koje smo prije nekoliko mjeseci smanjili za 40 posto. Ni od koga drugog ne primamo nikakav novac. HOK ima 26 zaposlenih. Naši članovi dobivaju besplatnu cjeloživotnu edukaciju i mnoge druge pogodnosti kao što su naknade u slučaju smrti i stipendije za školovanje djece.
S kojim bi se još izazovima hrvatski odvjetnici i Komora mogli suočiti u narednim godinama?
- Smatram da digitalizacija i primjena umjetne inteligencije idu prebrzo. Odvjetnici sve teže dolaze do klijenata. Ako Hrvatska postane članica OECD-a, morat će dozvoliti ulazak na naše odvjetničko tržište i odvjetnicima iz tih zemalja. Mnogi ne znaju za odredbu koja je ušla u Zakon o odvjetništvu na inicijativu Hrvatske odvjetničke komore koja ju je i prije desetljećima provodila. Riječ je o odluci da naši odvjetnici pružaju apsolutno besplatnu pravnu pomoć određenim kategorijama građana u Hrvatskoj, a to su žrtve Domovinskog rata i socijalno ugroženi građani. Posebno se primjenjuje u sporovima oko uzdržavanja djece bez obzira na imovinsko stanje roditelja. Svatko tko smatra da ispunjava uvjete može doći u Komoru i predati zahtjev da ga odvjetnik zastupa besplatno.
Koliko ljudi koristi tu uslugu i u kojim slučajevima najčešće?
- Primimo godišnje nekoliko stotina zahtjeva od kojih obično 100 do 150 ispunjava uvjete i ti građani dobivaju odvjetnika koji ih besplatno zastupa. Najčešće su to žrtve Domovinskog rata i majke u sporovima oko uzdržavanja djece.
Kako su se na rad odvjetnika odrazili pandemija i štrajkovi u pravosuđu?
- Taman kada smo se malo oporavili od pandemije i sve je počelo funkcionirati, došlo je do štrajka sudskih službenika i namještenika koji nam je najviše naštetio jer je na sudovima sve stalo. Nitko se na sudovima nije javljao niti nas obavještavao ima li rasprave ili ne. Mi smo podržali njihove zahtjeve za višim plaćama, no ispali smo kolateralne žrtve. Naš je zadatak pružiti pravnu zaštitu svom klijentu, a kako nismo mogli pružati usluge, nismo ih mogli ni naplaćivati. Komora je svoje članstvo na nekoliko mjeseci oslobodila članarine. Pitali smo državu može li nekako izaći u susret odvjetnicima u vezi davanja, no Ministarstvo financija nam je odgovorilo da to nije moguće.
Koje su vaše ambicije i kako dalje vidite svoju karijeru?
- Imam 61 godinu i mislim da idem prema kraju svoje karijere. Ako me HOK kandidira za mjesto suca Ustavnoga suda, prihvatit ću tu kandidaturu. I to ćemo znati u subotu. Ako mandat ustavnoga suca traje osam godina, za mene je to sada ili nikada. Mislim da bi to mogao biti završetak moje karijere u odvjetništvu koja traje 34 godine od kojih sam tri proveo kao vježbenik kod Nikice Valentića i Boška Mišetića. Od 1990. do 1993. sam bio pomoćnik predstojnika Ureda predsjednika Hrvoja Šarinića. Kada je Šarinić postao predsjednik Vlade, bio sam mu šef kabineta do lipnja 1993. kada sam otvorio svoj odvjetnički ured i u odvjetništvu sam do dana današnjega. Volio bih se okušati kao ustavni sudac i mislim da s obzirom na životno i profesionalno iskustvo mogu dati svoj doprinos na toj poziciji i tako zaokružiti svoju pravničku karijeru.