Robne zalihe kupile robu bez javnog natječaja: Ovo su tvrtke koje su zaradile milijune!

Hrvatsko Ravnateljstvo za robne zalihe poslalo je prije mjesec i pol email na nekoliko adresa radi nabave milijun i pol brzih antigenskih testova. Najveća je to pojedinačna količina tražena od početka pandemije. Na natječaj se, kao i na sve natječaje Robnih zaliha dosad, javila i zagrebačka tvrtka Biognost. Nisu prošli. Vlasnici te tvrtke u prošlom su se broju Nedjeljnog Jutarnjeg požalili da ne znaju tko je dobio taj posao i po kojoj su cijeni plaćeni testovi.

No, taj podatak nije teško provjeriti jer Ravnateljstvo za robne zalihe informacije o sklopljenim poslovima objavljuje na službenim internetskim stranicama. U posljednje skoro dvije godine, od ožujka 2020. otkako traje pandemija, za nabavu zaštitne opreme, uređaja, dezinficijensa i testova te opreme za testove u direktnim pregovaračkim postupcima, bez primjene postupka javne nabave, ugovorili su poslove "teže" od pola milijarde kuna, točnije 579,6 milijuna kuna.

Antigenski testovi

Na tom je popisu, naime, vidljivo da je posao prodaje 1,5 milijuna brzih antigenskih testova u studenome 2021. dobila tvrtka Medical and Pharm Trading iz Pule, koja je i na početku same pandemije, 2020., plijenila pažnju medija. Vlada je, naime, 19. ožujka 2020. objavila da je, samo četiri mjeseca nakon što je ta tvrtka registrirana, s njom nakanila sklopiti 19 milijuna kuna vrijedan posao kupnje maski. Sljedeći dan Vlada je ipak odustala od tog posla jer je Hrvatska baš tada dobila veliku donaciju medicinske opreme.

No, Medical and Pharm Trading iz Pule ipak je tijekom 2020. ostvarila suradnju s Robnim zalihama, kao i 2021. te se tako našla među prvih desetak tvrtki koje su ostvarile najviše prihode iz poslovanja s Robnim zalihama. Prva na toj listi je tvrtka iz Kine, China Meheco Co., kojoj su Robne zalihe isplatile više od 200 milijuna kuna, a druga je tvrtka Sinopharm Chongqing Medical Device Co. koja im je prodala robe za oko 130 milijuna kuna. Slijede domaće tvrtke: treća je Labena d.o.o. koja je isporučila robe u vrijednosti većoj od 24 milijuna kuna.

Četvrta na listi je tvrtka Kefo koja je 2021. isporučila robe u vrijednosti većoj od 19 milijuna kuna. Peta na listi je opet tvrtka iz Kine, Hangzhou Xusheng Medical Menagement Co., s više od 17 milijuna kuna. Šesta je tvrtka Pleglas s više od 17 milijuna kuna. Sedmo mjesto pripalo je već spomenutoj tvrtki Medical and Pharm Trading koja je prodala robe u vrijednosti od 12,4 milijuna kuna. Osmo je mjesto pripalo njemačkoj tvrtki Devidia koja je isporučila 330 tisuća brzih antigenskih testova po cijeni od 9,7 milijuna kuna. Na devetome mjestu opet se našla hrvatska tvrtka, Dräger Medical Croatia s oko 9,2 milijuna kuna. Na desetom mjestu je Hospitalija trgovina d.o.o. koja je isporučila robe za oko 8,8 milijuna kuna.

Teta iz HDZ-a

Vlasnici spomenute pulske tvrtke Medical and Pharm Trading su mladi liječnici, braća Gjoni iz Istre, čija je teta članica HDZ-a, no Dominik Gjoni odbacuje sve insinuacije da bi mu teta "sredila" bilo kakav posao. Štoviše, ogorčen je jer ih se stavlja u taj kontekst.

- Na poziv za nabavu 1,5 milijuna brzih antigenskih testova javili smo se jednako kao i mnoge druge veledrogerije. Kako je i zašto ovaj put baš moja tvrtka izabrana, slobodan sam pretpostaviti da je razlog najjeftinija ponuda - kaže Gjoni.

Na pitanje o tome što sve utječe na tolike razlike u cijenama antigenskih testova, Gjoni odgovara da bi to pitanje trebalo postaviti i drugim tvrtkama. Više od deset milijuna kuna stajala je Robne zalihe ta narudžba 1,5 milijuna brzih antigenskih testova koje im je Gjonijeva tvrtka isporučila po cijeni od 7,1 kunu po komadu. Robne su zalihe nekoliko dana poslije naručile još milijun komada, i to po cijeni od 6,91 kunu po komadu. Prvu je narudžbu isporučila tvrtka iz Pule, a drugu je ugovorila tvrtka Kefo d.o.o.

Pregovarački postupak

Pregovarački postupak Robne zalihe u pravilu vode tako da na emailove njima poznatih proizvođača i dobavljača pošalju zahtjev s definiranom količinom i rokom isporuke, a zainteresirani prodavatelji potom im šalju svoje ponude. Nikome nije poznato tko će biti izabran i prema kojem kriteriju, no pretpostavljaju da je najvažniji, ako su zadovoljeni svi ostali, cijena. Na konačnu cijenu danas, naime, utječe cijeli niz faktora te se ona doslovno mijenja iz dana dan jer je tržište izuzetno nestabilno, a troškovi prijevoza divljaju.

Direktorica iz tvrtke Kefo d.o.o. Božica Kekez, pak, priča da se radi o "zahtjevnom i kompleksnom globalnom tržištu jer više-manje sve zemlje svijeta trenutačno imaju izrazito velike potrebe za tom robom".

- Komercijalne cijene formiraju se na standardni način, a to je da se na nabavnu cijenu dodaju zavisni troškovi i marža. Na konačnu cijenu značajan utjecaj imaju zavisni troškovi, a to je najvećim dijelom prijevoz. Cijene prijevoznika rastu iz mjeseca u mjesec posljednje dvije godine te su u nekim slučajevima otišle i deset puta gore. Na konačnu cijenu utjecat će još tri faktora, a to su tečaj, količina robe te doba godine. Dolar i euro zimi rastu, pa time i cijena u kunama. Prijevoz zimi također raste. U slučaju da se nabavlja značajno veća količina robe, ostvaruje se i rabat od proizvođača - pojašnjava Božica Kekez.