Rohatinski: Ako je iza napada na HNB Vlada, suradnja je nemoguća

Kad god u zemlji ozbiljno zaškripe državne financije, nelikvidnost poraste na novu rekordnu brojku, broj nezaposlenih dosegne nove visine, a proračun ubilježi nove minuse, slijedi novi napad na HNB.

Njegov sadržaj uvijek je isti: središnja banka kriva je jer zbog tečaja kune koji uporno čuva naši izvoznici nisu konkurentni izvan granica pa slabije zarađuju, Hrvatskoj stiže manje deviza i svi živimo znatno lošije.

Nova serija kritike HNB-a počela je prošlotjednim nastupom Gorana Marića u Saboru: HDZ-ov zastupnik i šef saborskoga Odbora za financije optužio je središnju banku da je kriva za aferu Podravka i da štiti poslovne banke koje zarađuju na hrvatskoj muci. Guverner Željko Rohatinski nakon toga je, navodno, premijerki Jadranki Kosor zaprijetio ostavkom.

Prije dva dana kritičarima monetarne vlasti pridružio se i Glas Koncila, čiji se urednik Ivan Miklenić u svojoj kolumni obrušio na HNB kao skriveni centar moći. Guvernerovu prijetnju ostavkom Miklenić naziva teškim incidentom, pokazivanjem mišića i dovođenjem u pitanje državnog sustava.

Danas se kritičarima pridružio i dr. Vladimir Gligorov s Bečkog instituta koji ponavlja svoju staru tezu - da je tečaj kune precijenjen.

Što se, u stvari, krije iza ove posljednje serije kritika monetarne politike? Je li riječ o pritiscima na središnju banku da uključi “štampariju novca” i tako izvuče državni proračun i cijelu državu iz problema? Ili je cilj uvući u cijelu priču HNB kako bi se podijelila ili čak prebacila odgovornost za ekonomski kolaps u zemlji s Vlade na HNB?

Pitali smo to i guvernera dr. Željka Rohatinskog.

Kako tumačite ovu posljednju seriju žestokih kritika HNB-a i monetarne politike?

- Nekoliko je elemenata odredilo ova posljednja zbivanja. Počet ću sa sastankom s premijerkom Jadrankom Kosor jer su različite interpretacije povoda, sadržaja i reakcija na taj sastanak.

Nakon napada Gorana Marića, predsjednika Odbora za financije i državni proračun, koji je istupio i kao predstavnik Kluba zastupnika HDZ-a, na HNB u Saboru nazvao sam premijerku Kosor i pitao je što se u pozadini zbiva.

Smatrate li da je Marićev istup u Saboru bio također orkestriran, kao i onaj s početka 2008.?

- Kontekst ovog napada vrlo je sličan onome iz 2008. i samo sam htio znati je li to isti tip napada. Na razgovoru s premijerkom nisam nudio niti sam prijetio ostavkom. Isto tako, nisam tražio da ona kao predsjednica stranke poduzme bilo kakve sankcije prema članu stranke, posebno ne ako je njegov istup potaknula sama stranka.

Na tom sam sastanku samo istaknuo da za uspješno vođenje ekonomske politike Vlada i centralna banka moraju djelovati usklađeno i imati pošten međusobni odnos. Rekao sam, također, da takvog odnosa ne može biti niti možemo uspješno surađivati ako je ovo sada ponavljanje napada iz 2008.

I to je sve što sam rekao. Premijerka mi je odgovorila da ona nije potaknula niti je bila upoznata s napadom na HNB.

Tko je, dakle, prenio u javnost drugačije informacije s tog sastanka?

- Na sastanku smo bili samo nas dvoje i nisam imao namjeru da išta od rečenoga dođe u javnost. Koliko znam, vijest o našem sastanku i predmetu razgovora u javnost je došla iz krugova Vlade. S kojom namjerom, neću spekulirati.

Nakon toga počele su različite interpretacije i dodatni napadi na HNB i mene osobno, od toga da je riječ o osobnoj taštini i pokazivanju snage, o izbjegavanju kritika i tome slično. Ništa od toga ne stoji.

Ponavljam, stvarni razlog sastanka bio je da utvrdimo koja je pozadina napada i da poručim kako, ima li napad veze s Vladom i strankom, suradnja između naših dviju institucija dalje nije moguća.

Zašto ste pomislili da uopće ima neke pozadine u napadu Gorana Marića?

- Taj je napad bio vrlo sličan onome s početka 2008. godine, dogodio se na istome mjestu, isti su mu protagonisti, a tada ga je, znamo sigurno, orkestrirala vladajuća stranka. Argumenti koji su se tada koristili bili su donekle drugačiji nego ovaj put, ali u osnovi jednako ‘utemeljeni’ kao i sada.

Tada, 2008., napad je izveden u trenutku kad je Vlada bila pod oštrim kritikama zbog tadašnjih ekonomskih problema, prije svega visoke inflacije. Očito je tada izabrala taktiku da dio odgovornosti prebaci sa sebe na centralnu banku.

Međutim, posljednja kritika monetarne politike stiže i od Vladimira Gligorova s Bečkog instituta, a on sigurno ne govori u interesu Vlade i stranke, nego kao znanstvenik.

- Poznato je da doktor Gligorov već dulje vrijeme zastupa stajalište kako bi i tečajna politika u Hrvatskoj trebala biti aktivno uključena u rješavanje gospodarskih problema.

Te je savjete godinama davao predsjedniku Mesiću, a čini se da smatra kako ih sada može davati predsjedniku Josipoviću.

Prošli tjedan je upravo u Jutarnjem listu na pitanje zašto je deprecijacija valute u Mađarskoj, koja je to učinila na vrhuncu krize, situaciju pogoršala, a ne poboljšala, Gligorov otprilike odgovorio: zato što je Mađarska bila u ozbiljnim problemima i prije financijske krize i prije nego što je bila prisiljena deprecirati valutu. Takav odgovor nije dostojan jednog ozbiljnog znanstvenika.

Što mislite, zašto je nova serija kritika Hrvatske narodne banke ili, kako vi kažete, napada krenula baš sada?

- Situacija je slična onoj s početka 2008. I sada smo mi poduzeli odgovarajuće mjere koje su u našoj nadležnosti i indirektno smo sugerirali Vladi što bi bilo dobro da ona poduzme.

Istodobno, problemi na mnogim područjima dodatno su zaoštreni.

Upravo je to pobudilo našu sumnju da su ovi napadi motivirani istim razlozima kao i početkom 2008. godine: da se pokuša podijeliti odgovornost i skrene pozornost s Vlade na središnju banku.

To je i pokušaj određenog pritiska na središnju banku da pokaže veći stupanj kooperativnosti koji bi se mogao sastojati i u većem oslobađanju novca.

Očekujete li sljedećih dana smirivanje ili dodatno zaoštravanje odnosa Vlade i HNB-a?

- Ako iza posljednjeg napada ne stoje Vlada i vrh vladajuće stranke, kao što je i premijerka Kosor izričito napomenula, vjerujem da će se stanje smiriti. Međutim, ako je istup u Saboru bio samo jedan element u široj politici Vlade i stranke prema HNB-u, teško je predvidjeti kako će se stvari dalje odvijati.