Rohatinski ne vjeruje Banskim dvorima: Treba nam MMF jer ova Vlada ne provodi reforme

ZAGREB - “Deficit javnog sektora u Hrvatskoj ove će godine biti veći od 6 posto BDP-a, kako zbog podbačaja planiranih prihoda, tako i zbog izraženih političkih problema u vezi s pokušajem smanjivanja određenih ‘prava’ korisnika proračunskih sredstava”, izjavio je guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski u intervjuu za slovenski mjesečnik Bančni vestnik.

Izborna godina

Tako je guverner opet otvorio gorući problem državnih financija. Proračunski je deficit bitno određen ‘hipertrofiranošću javnih službi, neracionalnostima u poslovanju javnih poduzeća, neodrživošću sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problemima u sustavima poticaja i subvencija. To je posljedica odgađanja nužnih reformi koje, naravno, imaju svoju ekonomsku, socijalnu i političku cijenu, pa su kao takve rizične, posebno u predizbornoj godini’.

Hrvatska će na kraju morati sklopiti novi stand-by aranžman s MMF-om, ne uspije li Vlada u konsolidaciji javnih financija, poručuje guverner. Kako nekoliko redaka ranije govori da Hrvatska nikako ne konsolidira svoje javne financije, da se reforme odgađaju i da nam slijedi izborna godina u kojoj se reforme ne provode, zaključak je jasan: MMF je neizbježan.

Guverner Rohatinski tempirao je ovaj intervju nedugo nakon što je Vlada objavila svoje fiskalne projekcije za sljedeće tri godine, iz kojih je jasno da nikakvih ozbiljnih reformi neće biti. Rohatinski kaže da je HNB nastojao održati stabilnost financijskog sustava pa je zato prije krize vodio restriktivnu monetarnu politiku, a fiskalna je politika bila ekspanzivna.

Kad je stigla kriza, HNB je oslobodio likvidnost, no taj novac nije završio kod privatnog nego u javnom sektoru jer je većinu pokupila država, što je usporilo izlazak iz recesije.

Rekord: 4,2 milijarde eura

Za ovu godinu guvernerova je prognoza da će gospodarski pad biti oko 2 posto, dok Vlada u svojim fiskalnim prognozama prognozira 1,6 posto pada. Njegove crne prognoze potvrđuju i najnoviji podaci o izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku: u prvoj polovici ove godine ulaganja su iznosila samo 645,8 milijuna eura, dok su lani, također u kriznoj godini, iznosila 2,1 milijardu eura, a godinu ranije 4,2 milijarde eura.